Da li procedure donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji podrazumijevaju sprovođenje prethodnih analiza i stručna mišljenja?
OBJAŠNJENJE:
Direktor ustanove donosi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ustanove, a u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i Pravilnikom o organizaciji, normativima, standardima i načinu rada centra za socijalni rad. Na akt saglasnost daje nadležno ministarstvo (socijalnog staranja).
Pravilnik o organizaciji, normativima, standardima i načinu rada centra za socijalni rad pruža bliže kriterijume za organizaciju centara za socijalni rad u odnosu na broj stanovnika kao i za organizaciju službi u odnosu na broj zaposlenih. Ipak, analiza rada centara za socijalni rad u Crnoj Gori, koju je izradio UNICEF u 2019. godini, pokazala je značajna odstupanja između broja normiranih radnih mjesta i broja zaposlenih. Analiza je pokazala da je u centrima za socijalni rad zaposleno 28% više radnika nego što je normirano. Dodatno, slične smjernice ne postoje za druge ustanove socijalne zaštite.
Na osnovu Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, donijet je i Pravilnik o bližim uslovima i standardima za obavljanje stručnih poslova u socijalnoj i dječjoj zaštiti. Ovaj Pravilnik bliže definiše stručne poslove u socijalnoj i dječjoj zaštiti i bliže uslove za njihovo obavljanje, u pogledu obrazovanja, licence za rad i slično. Samim tim, za razliku od drugih segmenata javnog sektora, gdje nema jasnih opisa poslova niti kataloga radnih mjesta, u odnosu na ustanove socijalne i dječje zaštite postoje razvijenije smjernice za definisanje unutrašnje organizacije.
Da li agencija, ustanova ili organ ima sačinjen i objavljen kadrovski plan kao osnovu za zapošljavanja u datoj kalendarskoj godini?
OBJAŠNJENJE:
Nema eksplicitne obaveze kadrovskog planiranja. Ustanove socijalne i dječje zaštite ne podliježu zakonskoj obavezi kadrovskog planiranja, koja je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o sadržaju, postupku i načinu pripreme i izmjene Kadrovskog plana propisana za državne organe.
Da li ustanove imaju sačinjene planove integriteta koji odgovaraju na rizike od korupcije prilikom zapošljavanja?
NAPOMENA: Analizirati tri javno dostupna plana integriteta za ustanove prosvjete
Pojedini planovi integriteta ustanova socijalne i dječje zaštite sadrže rizik od nezakonitog procesa zapošljavanja, ali eksplicitnih antikoruptivnih mjera nema.
Planovi integriteta JU Centar za socijalni rad Glavnog grada Podgorice i JU Dom starih Podgorica ne navode eksplicitno rizik od korupcije i partijskog uticaja prilikom zapošljavanja, ali navode ’’nezakonit proces planiranja i sprovođenja procedure zapošljavanja’’. Kao rezidualni rizik u ovim planovima navedeno je zapošljavanje bez javnog oglašavanja suprotno odredbama zakona. Plan integriteta JU Centra za socijalni rad za opštine Nikšić, Plužine i Šavnik uopšte ne prepoznaje rizik od korupcije prilikom zapošljavanja.
Da li zapošljavanje na svim pozicijama u organu lokalne uprave i službi podrazumijeva prethodno sprovođenje javnog konkursa ili oglasa?
OBJAŠNJENJE:
Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisuje samo proceduru imenovanja direktora ustanove, na osnovu javnog konkursa, dok se na zaposlene u ustanovama primjenjuju opšti propisi o radu i kolektivni ugovori. Direktora ustanove bira upravni odbor ustanove, na osnovu javnog konkursa, podnesenog programa razvoja ustanove i prethodne provjere sposobnosti, odnosno provjere kompetencija, znanja i sposobnosti.
Prema Zakonu o radu, postoji obaveza javnog oglašavanja radnih mjesta, naročito u javnoj ustanovi, privrednom društvu i drugoj javnoj službi čiji je osnivač ili većinski vlasnik država. Međutim, pod slobodnim radnim mjestom ne smatraju se slučajevi: kada postoji potreba da se poslije isteka prethodnog ugovora o radu zaključi novi ugovor o radu sa istim zaposlenim; kada postoji potreba da se zaposleni rasporedi na drugo radno mjesto kod istog poslodavca; preuzimanja zaposlenog na osnovu sporazuma poslodavca, uz njegovu saglasnost; preuzimanja zaposlenih u slučaju promjene poslodavca.
Da li je regulisano trajanje javnog konkursa ili oglasa na način da ostavi dovoljno vremena kandidatima i kandidatkinjama za prijavu?
*Ne, nema javnog konkursa, ili prijave traju manje od 5 dana.
**Djelimično: prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju do 5 do 10 dana.
***Da, prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju dužem od 10 dana.
OBJAŠNJENJE:
Iako je Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisao javni konkurs za izbor direktora ustanove, nije propisan rok trajanja konkursa, dok ovo pitanje nije uređeno ni analiziranim statutima ustanova. Iako precizan rok nije propisan posebnim zakonima u oblasti obrazovanja, trajanje konkursa za direktora, kao i za zaposlene u ustanovi, ne može biti kraće od tri dana, u skladu sa Zakonom o radu.
Da li su uslovi za sve kategorije radnih mjesta definisani na jasan i predvidiv način u relevantnom pravnom okviru?
OBJAŠNJENJE:
Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti su propisani samo uslovi za direktora ustanove socijalne zaštite, dok se na ostala stručna radna mjesta primjenjuje Pravilnik o bližim uslovima i standardima za obavljanje stručnih poslova u socijalnoj i dječjoj zaštiti. Ovaj Pravilnik bliže definiše stručne poslove u socijalnoj i dječjoj zaštiti i bliže uslove za njihovo obavljanje, u pogledu obrazovanja, licence za rad i slično.
Ipak, uslovi za polaganje stručnog ispita za rad u ustanovama socijalne i dječje zaštite nisu jasno propisani, niti je Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti precizirao ko može polagati ovaj ispit, odnosno koje radno iskustvo je neophodno. Zakon jedino propisuje da nakon obavljenog pripravničkog staža kod pružaoca usluge, lica polažu stručni ispit pred komisijom, dok za ostale kategorije nije jasno koje prethodno iskustvo i u kojim organima je potrebno za polaganje ispita. Pravilnikom o uslovima, programu i načinu polaganja stručnog ispita u socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je jedino da kandidat podnosi ’’dokaz o radnom iskustvu’’ kao i da je bliži način i program rada komisije utvrđen aktom o obrazovanju iste, ali Poslovnik o radu i Odluka o osnivanju komisije nisu javno dostupni.
Da li uslovi garantuju zapošljavanje onih kandidata i kandidatkinja, koji posjeduju profesionalno iskustvo, i znanja, vještine i sposobnosti neophodne za obavljanje poslova na datom radnom mjestu?
OBJAŠNJENJE:
Uslovi za direktora ustanove socijalne zaštite nisu rigorozni, s obzirom da su jedini uslovi da je lice sa visokom stručnom spremom, sa najmanje tri godine rada u oblasti socijalne i dječje zaštite ili pet godina rada u državnim organima ili organima lokalne samouprave.
Za stručne radnike, (kao što su socijalni radnik, psiholog, pedagog, andragog, specijalni pedagog, pravnik, sociolog, defektolog, specijalni edukator, rehabilator i doktor medicine) su uslovi zathjevniji, jer oni moraju imati licencu za rad i ispunjenje uslove u pogledu obrazovanja i vještina, u skladu sa Zakonom o socijalnoj dječjoj zaštiti i Pravilnikom o bližim uslovima i standardima za obavljanje stručnih poslova u socijalnoj i dječjoj zaštiti.
Da li procedura zapošljavanja podrazumijeva obaveznu provjeru sposobnosti?
NAPOMENA: Provjera sposobnosti podrazumijeva organizovano testiranje i sl, odnosno postupak koji se ne svodi na provjeru ispunjavanja uslova oglasa ili konkursa?
OBJAŠNJENJE:
U postupku izbora direktora javne ustanove u oblasti socijalne i dječje zaštite, Upravni odbor ocjenjuje podneseni program razvoja ustanove i sprovodi prethodnu provjeru radne sposobnosti, odnosno provjere kompetencija, znanja i sposobnosti. Nadležni organ državne uprave obrazuje tročlanu komisiju koja vrši provjeru radne sposobnosti, odnosno provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti i dostavlja izvještaj upravnom odboru.
U odnosu na ostale kategorije zaposlenih u ustanovi nije propisana provjera sposobnosti prilikom sprovođenja svakog oglasa odnosno konkursa, već je propisana procedura da se nakon pripravničkog staža polaže stručni ispit. Način polaganja stručnog ispita regulisan je Pravilnikom o uslovima, programu i načinu polaganja stručnog ispita u socijalnoj i dječjoj zaštiti, prema kojem ispitivanje vrši petočlana komisija, koju formira resorno ministarstvo, i čine je isključivo zaposleni u Ministarstvu. S obzirom na nedovoljno regulisanu proceduru zasnivanja pripravničkog staža, iako postoji naknadna provjera u vidu polaganja stručnog ispita, ova procedura nije regulisana u dovoljnoj mjeri na pravno predvidiv i siguran način.
Da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisija za provjere sposobnosti?
*Ne, komisije za provjeru sposobnosti mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/ Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za provjeru sposobnosti ne mogu učestvovati političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama.
OBJAŠNJENJE:
Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ne propisuje koje uslove lica u tročlanoj komisiji treba da ispunjavaju, niti koju poziciju pokrivaju u ustanovi ili van nje, u slučajevima provjere sposobnosti za poziciju direktora ustanove. Za članove komisije za polaganje stručnog ispita u socijalnoj i dječjoj zaštiti propisano je moraju da imaju VII-1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje pet godina radnog iskustva. Nema dodatnih garancija sprječavanja sukoba interesa, niti u pogledu političke nepristrasnosti.
Ipak, opšta načela Zakona o upravnom postupku detaljno uređuju potrebu da se iz odlučivanja izuzmu ovlašćena službena lica koja su sa strankom u srodstvu, sa propisanim stepenima srodstva, kao i u ostalim slučajevima, kao što je na primjer povezanost sa strankom kroz upravni postupak, interesni, ugovorni ili drugi odnos po osnovu kojeg se ostvaruje naknada i slično.
Da li je način rada komisije za provjeru sposobnosti regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja?
*Ne, rad komisije za provjeru sposobnosti nije regulisan u pogledu zaduženja svih članova, trajanja testiranja, sprovođenja intervjua i sl. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neki aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, poput obaveze da se svim kandidatima/-kinjama postavljaju ista pitanja na intervjuu. Ali pravni okvir i dalje ostavlja prostor za improvizacije.
*** Da, svi važni aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, uz nužan nivo fleksibilnosti (primjera radi, sloboda u postavljanju potpitanja na intervjuu i sl).
OBJAŠNJENJE:
Detaljan rad komisije za provjeru sposobnosti nije regulisan zakonom, ni podzakonskim aktima. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti navodi jedino da komisija vrši provjeru radne sposobnosti kandidata za mjesto direktora, odnosno provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti i dostavlja izvještaj upravnom odboru.
Rad komisije za polaganje stručnog ispita u ustanovama socijalne i dječje zaštite nije detaljnije razrađen, osim u pogledu sadržine Programa opšteg dijela stručnog ispita, dok komisija diskreciono priprema pitanja i za opšti i za posebni dio stručnog ispita, koji podrazumijeva praktičnu provjeru znanja i polaže se usmeno.
Da li je ocjenjivanje od strane komisija za provjeru sposobnosti regulisano na način da se utvrđeni jasni kriterijimi i mjerila za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija kandidata/-kinja?
*Ne, ne postoje mjerila i kriterijumi za ocjenjivanje ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija, koje su predmet provjere. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
OBJAŠNJENJE:
Detaljan rad komisije za provjeru sposobnosti nije regulisan zakonom, ni podzakonskim aktima. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti navodi jedino da komisija vrši provjeru radne sposobnosti kandidata za mjesto direktora, odnosno provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti i dostavlja izvještaj upravnom odboru, dok rad komisije za polaganje stručnog ispita u ustanovama socijalne i dječje zaštite nije detaljnije razrađen, osim u pogledu sadržine Programa opšteg dijela stručnog ispita, dok komisija diskreciono priprema pitanja i za opšti i za posebni dio stručnog ispita, koji podrazumijeva praktičnu provjeru znanja i polaže se usmeno.
Da li provjera sposobnosti omogućava izradu pisanih testova pod šifrom?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično (primjera radi, teorijski dio testa se izrađuje pod šifrom a praktični ne)
OBJAŠNJENJE:
Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti i podzakonskim aktima nije regulisana izrada pisanih testova pod šifrom, iako su kandidati za mjesto direktora dužni da dostave program razvoja ustanove, koje komisija za provjeru radne sposobnosti ocjenjuje u postupku izbora direktora.
Da li je udio intervjua u ukupnom zbiru poena sveden na nivo u kojem ne može da ima odlučujuću ulogu u ukupnom rangu kandidata/-kinje?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično, udio intervjua varira u zavisnosti od pozicije/zvanja u koje se kandidat/-kinja biraju.
OBJAŠNJENJE:
Način ocjenjivanja kandidata na javnom konkursu od strane komisije nije regulisan na način koji bi jasno definisao udio bodova ostvarenih tokom provjere znanja usmenim putem u odnosu na testiranje pisanim putem.
Da li pravni okvir garantuje transparentno izvještavanje o postupcima provjere sposobnosti, na način da zainteresovana javnost i protivkandidati/-kinje mogu ostvariti uvid u zadatke i pitanja koja su bila predmet provjere?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, moguće je izvršiti uvid u testove koji su rađeni pod šifrom, ali ne i u cjelokupnu dokumentaciju i zapisnike o intervjuu.
***Da, moguće je izvršiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju, uključujući i zapisnike o intervjuu.
OBJAŠNJENJE:
Pravni okvir u oblasti socijalne i dječje zaštite ne definiše bliže način uvida u testove i provjeru znanja prilikom polaganja stručnog ispita ili izbora direktora ustanove. Ipak, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama koji omogućava pristup dokumentaciji u posjedu organa vlasti, kandidati mogu izvršiti uvid u dokumentaciju i ispunjenost uslova protivkandidata.
Da li rezultat provjere sposobnosti i ocjene uslova za dato radno mjesto odlučujuće utiče na odluku o zapošljavanju? Ovo podrazumijeva da se prvorangirani kandidat/-kinja bira na radno mjesto.
*Ne / nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, provjera sposobnosti rezultira rang listom, ali rukovodioci ili tijelo nadležno za odlučivanje imaju diskrecionu moć da zaposle bilo koga sa te liste.
OBJAŠNJENJE:
Prethodna provjera sposobnosti u javnim ustanovama u oblasti socijalne i dječje zaštite nije regulisana na način da predviđa obavezu izbora najboljeg kandidata.
U slučaju izbora direktora ustanove socijalne i dječje zaštite, tročlana komisija sprovodi postupak provjere radnih sposobnosti i ocjene podnesenog programa razvoja institucije, ali odluku donosi upravni odbor. Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti nije propisao obavezu upravnog odbora da izabere prvorangiranog kandidata, niti je ovo predviđeno podzakonskim aktima.
Da li se rukovodni kadar bira na period koji se ne poklapa sa izbornim ciklusom, u mandatu od četiri godine?
OBJAŠNJENJE:
Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti je propisao u članu 110 da mandat direktora javne ustanove traje četiri godine.
Da li određivanje vršilaca dužnosti sprječava da se bez prethodne provjere sposobnosti na pozicije dovedu osobe spolja, bez prethodnog iskustva u organu, ustanovi, agenciji i sl?
*Djelimično. Primjera radi, propisuje se da se po pravilu vršiocu dužnosti imenuju iz reda već zaposlenih u datom organu, ustanovi, agenciji, iako su dozvoljeni izuzeci.
OBJAŠNJENJE:
Određivanje vršilaca dužnosti u ustanovama socijalne i dječje zaštite nije definisano Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
Da li kandidati/-kinje koji smatraju da su im povrijeđena prava, mogu da potraže njihovu zaštitu ulaganjem žalbe ili pokretanjem spora?
*Djelimično, primjera radi, samo u određenim slučajevima.
OBJAŠNJENJE:
U postupku izbora direktora, Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti ne navodi mogućnost žalbe kandidata na odluku upravnog odbora. Prema Zakonu o radu, koji se shodno primjenjuje, lica koja traže zaposlenje imaju pravo da u slučaju zabranjenih ponašanja definisanih posebnim odredbama Zakona pokrenu postupak pred nadležnim sudom.
Preciznije, riječ je o članovima Zakona o radu koji propisuju zabranu diskriminacije lica koja traže zaposlenje, neposrednu i posrednu diskriminaciju, diskriminaciju po više osnova, uznemiravanje i seksualno zlostavljanje, zabranu diskriminacije u odnosu na profesionalne sisteme socijalnog osiguranja, zabranu diskriminacije u odnosu na stručno osposobljavanje i usavršavanje, zabranu diskriminacije u odnosu na članstvo u organizacijama zaposlenih i poslodavaca, zlostavljanje na radnom mjestu (mobing).
Prije pokretanja spora, lica koja traže zaposljenje dužna su da pokušaju da riješe spor pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova.
U slučaju da postoji drugostepeno tijelo za žalbe, da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu tih tijela?
*Ne, komisije za žalbe mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama na konkursu ili oglasu.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za žalbe ne mogu učestvovati političke ličnosti dok su članovi povezani sa kandidatima/-kinjama dužni da se izuzmu.
OBJAŠNJENJE: Nije primjenjivo. Mogućnost podnošenja žalbe nije predviđena Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti.
Da li je način rada tijela za žalbe regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja?
Napomena: provjeriti Poslovnik o radu Komisije za žalbe, i načela rada u Zakonu.
OBJAŠNJENJE: Nije primjenjivo.
Da li upravni i sporovi pred osnovnim sudovima imaju prioritet u radu ukoliko je riječ o povredi prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru?
OBJAŠNJENJE:
Iako zakon o parničnom postupku propisuje da u postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek da obrati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova, u praksi ovi sporovi traju dugo. Nema specijalizovanog suda ili sudskih odjeljenja za radne sporove, na šta je naročito upozoravala Unija slobodnih sindikata.
Da li je trajanje drugostepenih postupaka i sporova zbog povreda prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru dovoljno kratko da omogući efikasnu zaštitu prava?
*Ne, trajanje upravnog postupka je znatno duže od 30 dana a spora od dva mjeseca.
**Djelimično, postupci traju između 30 i 60 dana, a sporovi između 2 i 6 mjeseci.
***Da. Postupci su kraći od 30 dana a sporovi od 2 mjeseca.
OBJAŠNJENJE:
Prosječno trajanje sporova pred osnovnim sudovima, koji su nadležni za radne sporove, u 2020. godini bilo je 158 dana.
Da li inspekcijski nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima funkcioniše na predvidiv način (zna se koja je inspekcija nadležna) i učinkovit način?
Napomena: Analiza izvještaja inspekcije rada u pogledu trajanja inspekcijskog nadzora, opsega nad javnim preduzećima i sl.
OBJAŠNJENJE:
Zakon o radu predviđa da inspekcijski nadzor nad primjenom tog zakona i drugih propisa o radu, kolektivnih ugovora o radu kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih vrši inspekcija rada. Dodatno, Inspekcija socijalne i dječje zaštite je nadležna za sprovođenje nadzora nad zakonima u ovoj oblasti. Prema izvještaju za 2021. godinu, Inspekcija socijalne i dječje zaštite je izvršila ukupno 237 inspekcijskih pregleda, u kojima je utvrđeno 132 nepravilnosti, ali nije moguće utvrditi da li je riječ o inicijativama koje se odnose na procedure zapošljavanja u ovim ustanovama.