Da li procedure donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji podrazumijevaju sprovođenje prethodnih analiza i stručna mišljenja?
OBJAŠNJENJE:
Crna Gora nema Zakon o agencijama, dok je Zakonom o državnoj upravi iz 2018. godine uveo pojam „državnih agencija“, koji se odnosi na Agenciju za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Agenciju za ljekove i medicinska sredstva, Agenciju za mirno rješavanje radnih sporova, Agenciju za nadzor osiguranja, i Agenciju za zaštitu konkurencije. Ipak, s obzirom na to da su nosioci javnih ovlašćenja, ova kontrolna lista se odnosi i na druge regulatore i agencije (Institut za ljekove i medicinska sredstva, Komisija za tržište kapitala, Agencija za sprječavanje korupcije, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Agencija za civilno vazduhoplovstvo, Agencija za elektronske medije, Agencija za investicije, Regulatorna agencija za energetiku).
Nadležnost utvrđivanja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizacija u agencijama i drugim regulatornim tijelima je povjerena ili savjetu ili direktoru, u zavisnosti od različitih rješenja u posebnim zakonima.
Samo zakon o energetici upućuje na potrebu da status Regulatorne agencije za energetiku sadrži smjernice za utvrđivanje unutrašnje organizacije Agencije.
Ove smjernice, međutim, sadrže samo nazive osnovnih organizacionih jedinica (služba) i smjernice o poslovima koji se obavljaju izvan službi (poslovi savjetnika Odbora Agencije i sekretara Odbora Agencije) i na mogućnost organizovanja poslova unutrašnje revizije u posebnoj organizacionoj jedinici. Slično tome, Zakon o zaštiti konkurencije upućuje na Statut Agencije za zaštitu konkurencije, da utvrdi osnove unutrašnje organizacije. Međutim, kako nema procedure kadrovskog planiranja ili obaveze sprovođenja periodičnih funkcionalnih analiza, pravni okvir ostavlja prostor za značajnu samovolju prilikom utvrđivanja unutrašnje organizacije, pa samim tim, i utvrđivanja uslova za obavljanje određenih poslova. Time se u fazi samog utvrđivanja unutrašnje organizacije, uz izostanak prethodnih analiza i procedura konsultovanja zaposlenih, otvara prostor za neprimjerene političke i druge koruptivne uticaje.
Da li agencija, ustanova ili organ ima sačinjen i objavljen kadrovski plan kao osnovu za zapošljavanja u datoj kalendarskoj godini?
OBJAŠNJENJE:
Ne postoji obaveza usvajanja kadrovskog plana za agencije. Ipak, pojedine agencije za koje je propisano da se na njih shodno primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima su u prethodnim godinama donosile kadrovske planove. Međutim, za 2022. godinu nije objavljen nijedan kadrovski plan regulatornih tijela do jula 2022. godine.
Da li preduzeća imaju sačinjene planove integriteta koji odgovaraju na rizike od korupcije prilikom zapošljavanja?
NAPOMENA: Analizirati tri javno dostupna plana integriteta (jedno ministarstvo, jedan organ uprave, jedan fond).
OBJAŠNJENJE:
Plan integriteta Regulatorne agencije za energetiku za period 2020-2022. godine kao odgovor na osnovone rizike od zloupotrebe službenog položaja, sukoba interesa, nesavjesnog i nestručnog rada i neblagovremenog i neažurnog obavljanja poslova, predviđa razradu internog akta – Pravilnika o radnim odnosima i disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti u Agenciji u dijelu koji se odnosi na postupak zapošljavanja. Takođe prepoznaje rezidualni rizik od zapošljavanja neadekvatnog kadra. Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodnog pristupa informacijama ne prepoznaje posebne rizike od neprimjerenih uticaja i korupcije prilikom zapošljavanja u svom planu integriteta za period 2020-2022. godine. Plan integriteta Agencije za elektronske medije prepoznaje rizik u vidu zapošljavanja, ali samo tokom izborne kampanje, i kao mjeru predviđa objavljivanje odluka o zapošljavanju tokom izborne kampanje. Takođe, među rezidualnim rizicima prepoznaje veliki i/ili nekontrolisan prostor donošenja diskrecionih odluka prilikom donošenja prerasporednih rješenja, odluka o varijabilnom dijelu zarade i drugih odluka od značaja za rad edukaciju, usavršavanje i materijalni status zaposlenih. Međutim, osim veće transparentnosti u donošenju odluka, ni ovdje nema naprednijih mjera kojim bi se ovi rizici preduprijedili.
U načelu, kadrovska politika, etično i profesionalno ponašanje zaposlenih predstavljaju jednu od osnovnih oblasti planova integriteta. Ipak, prema izvještaju Agencije za sprječavanje korupcije o sprovođenju planova integriteta u 2021. godini, nezakonit proces planiranja i sprovođenje procedure zapošljavanja, odnosno nezakonito donošenje odluke pri procesu zapošljavanja prepoznato je kao poseban rizik svega u 0.81% slučajeva.
Da li zapošljavanje na svim pozicijama u organu, ustanovi, agenciji i sl. podrazumijeva prethodno sprovođenje javnog konkursa ili oglasa?
OBJAŠNJENJE:
Na čak sedam regulatornih tijela, u pogledu zapošljavanja i radnih odnosa zaposlenih, primjenjuju se samo opšti propisi o radu, dok nijedan poseban zakon, kojim se uspostavljaju data regulatorna tijela, ne sadrži posebne procedure kojima bi se utvrdili detalji sprovođenja oglasa i konkursa. Prema Zakonu o radu, postoji obaveza javnog oglašavanja radnih mjesta, naročito u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je osnivač ili većinski vlasnik država, odnosno jedinica lokalne samouprave. Međutim, pod slobodnim radnim mjestom, ne smatraju se slučajevi: kada postoji potreba da se poslije isteka prethodnog ugovora o radu zaključi novi ugovor o radu sa istim zaposlenim; kada postoji potreba da se zaposleni rasporedi na drugo radno mjesto kod istog poslodavca; preuzimanja zaposlenog na osnovu sporazuma poslodavaca, uz njegovu saglasnost; preuzimanja zaposlenih u slučaju promjene poslodavca.
Da li je regulisano trajanje javnog konkursa ili oglasa na način da ostavi dovoljno vremena kandidatima i kandidatkinjama za prijavu?
*Ne, nema javnog konkursa, ili prijave traju manje od 5 dana.
**Djelimično: prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju do 5 do 10 dana.
***Da, prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju dužem od 10 dana.
Objašnjenje:
Za regulatorna tijela na koja se shodno ne primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima postoji samo opšta obaveza iz propisa oradu, da javni oglas ne može da traje kraće od tri dana. Za četiri agencije na koje se primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, postoji obaveza prethodnog javnog oglašavanja, dok je ostavljen rok za prijave na javne oglase od 15 dana.
Da li su uslovi za sve kategorije radnih mjesta definisani na jasan i predvidiv način u relevantnom pravnom okviru?
OBJAŠNJENJE:
Samo su za upravljačke organe (direktora, savjet ili odbor regulatornog tijela) zakonom definisani uslovi. Za ostala radna mjesta ne postoji kategorizacija u posebnim zakonima, opis poslova ili traženi uslovi, osim za četiri regulatorna tijela na koja se shodno primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima (Agencija za zaštitu konkurencije, Agencija za investicije, Agencija za mirno rješavanje radnih sporova, Agencija za sprječavanje korupcije, Agencija za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja)
Da li uslovi garantuju zapošljavanje onih kandidata i kandidatkinja, koji posjeduju profesionalno iskustvo, i znanja, vještine i sposobnosti neophodne za obavljanje poslova na datom radnom mjestu?
OBJAŠNJENJE:
Uslovi za zapošljavanje su relativno niski, kako u agencijama na koje se shodno primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, tako i u ostalim agencijama i regulatornim tijelima.
Što se tiče uslova za rukovodeća mjesta u agencijama, tu postoje značajna odstupanja. Tako, primjera radi, uslovi za direktora/-icu Agencije za sprječavanje korupcije podrazumijevaju visoko obrazovanje, deset godina radnog iskustva od čega najmanje pet godina radnog iskustva u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava; i najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima. Na drugoj strani, za direktora/-icu Agencije za zaštitu konkurencije dovoljno je visoko obrazovanje iz oblasti prava ili ekonomije; i najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima rukovođenja, ili pet godina radnog iskustva na drugim poslovima, koji će omogućiti obavljanje poslova u skladu sa Zakonom o zaštiti konkurencije.
Da li procedura zapošljavanja podrazumijeva obaveznu provjeru sposobnosti?
NAPOMENA: Provjera sposobnosti podrazumijeva organizovano testiranje i sl, odnosno postupak koji se ne svodi na provjeru ispunjavanja uslova oglasa ili konkursa?
OBJAŠNJENJE:
Opšti propisi o radu ne predviđaju obaveznu provjeru sposobnosti. Međutim, shodna primjena propisa o državnim službenicima i namještenicima na dio regulatornih tijela podrazumijeva obaveznu provjeru sposobnosti.
Da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisija za provjere sposobnosti?
*Ne, komisije za provjeru sposobnosti mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama na konkursu ili oglasu/ Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje. **Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje. ***Da. U komisijama za provjeru sposobnosti ne mogu učestvovati političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama.
OBJAŠNJENJE:
Opšta načela Zakona o upravnom postupku detaljno uređuju potrebu da se iz odlučivanja izuzmu ovlašćena službena lica koja su sa strankom u srodstvu, sa propisanim stepenima srodstva, kao i u ostalim slučajevima, kao što je na primjer povezanost sa strankom kroz upravni postupak, interesni, ugovorni ili drugi odnos po osnovu kojeg se ostvaruje naknada i slično.
Kada je rješenjem odlučeno o izuzeću člana kolegijalnog organa taj organ odlučuje bez učešća člana koji je rješenjem izuzet.
Međutim, Zakon o državnim službenicima i namještenicima ne sadrži odredbe koje bi pojačale obaveze u pogledu sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisija za provjeru sposobnosti. Štaviše, pregled izvještaja o provjeri sposobnosti i liste stručnjaka i istaknutih stručnjaka koji učestvuju u komisijama za provjeru sposobnosti ukazuju na to da u njima imaju učešće politički eksponirane ličnosti.
Na drugoj strani, za upravljačke organe većine agencija i drugih regulatornih tijela, posebnim zakonima su propisane posebne odredbe o sprječavanju sukoba interesa. Tako, primjera radi, članovi Savjeta Agencije za elektronske medije ne mogu biti poslanici i odbornici; lica koja bira, imenuje ili postavlja Predsjednik Crne Gore, Skupština Crne Gore ili Vlada; funkcioneri političkih stranaka; vlasnici udjela, akcionari, članovi organa upravljanja, zaposleni, lica pod ugovorom i sl., koji imaju interesa u pravnim licima koja se bave djelatnošću proizvodnje, emitovanja i/ili distribucije radijskog i/ili televizijskog programa ili drugih AVM usluga i sa njima povezanim djelatnostima (oglašavanje, elektronske komunikacije i sl.); lica koja su pravosnažno osuđena za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, korupcije, prevare ili krađe, bez obzira na izrečenu kaznu ili su pravosnažno osuđena za drugo krivično djelo na kaznu zatvora u trajanju dužem od šest mjeseci, u periodu dok traju pravne posljedice osude itd. Ukoliko član Savjeta ima sukob interesa u vezi sa odlučivanjem o pojedinom pitanju iz nadležnosti Savjeta, dužan je da o tome obavijesti ostale članove Savjeta radi izuzeća iz rasprave i odlučivanja o tom pitanju. Ako je član Savjeta učestvovao u radu uz postojanje sukoba interesa, ostali članovi Savjeta su dužni da preispitaju donesene odluke koje mogu oglasiti nevažećim. Član Savjeta ne može da bude osnivač pružaoca AVM usluga ili da na drugi način učestvuje kao podnosilac zahtjeva za dobijanje odobrenja za pružanje AVM usluga u roku od 12 mjeseci od prestanka mandata.
Da li je način rada komisije za provjeru sposobnosti regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja?
*Ne, rad komisije za provjeru sposobnosti nije regulisan u pogledu zaduženja svih članova, trajanja testiranja, sprovođenja intervjua i sl. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neki aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, poput obaveze da se svim kandidatima/-kinjama postavljaju ista pitanja na intervjuu. Ali pravni okvir i dalje ostavlja prostor za improvizacije.
***Da, svi važni aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, uz nužan nivo fleksibilnosti (primjera radi, sloboda u postavljanju potpitanja na intervjuu i sl).
OBJAŠNJENJE:
Za većinu agencija nema minimalnih standarda ili kriterijuma, niti obavezne provjere sposobnosti. Za one agencije na koje se shodno primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, provjera sposobnosti je uređena posebnom Uredbom, koja reguliše određene aspekte. Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima propisuje da najmanje jedan član komisije prisustvuje pisanom testiranju dok se usmeni interjvu sprovodi pred svim članovima. Propisana su i pravila ponašanja kandidata i kandidatkinja. Utvrđen je i rok u kojem se provjera mora sprovesti (30 dana od dana sačinjavanja liste kandidata koji ispunjavaju uslove).
Pisano testiranje sastoji se od teorijskog i praktičnog dijela i podrazumijeva izradu pisanog testa.
Pisani test izrađuje se u elektronskoj formi, pod šifrom. Sadržaj pisanog testa određuje se u zavisnosti od nivoa i kategorije radnog mjesta za koje se sprovodi provjera, kao i specifičnosti poslova koji se vrše u određenom zvanju.
Propisana je obaveza da se ista pitanja postavljaju svim kandidatima i kandidatkinjama na intervjuu, kao i mjerila za procjenu intervjua. Međutim, najviše prostora za improvizaciju je dozvoljeno u praktičnom testiranju, s ozbirom na to da je uloga komisije u tom dijelu mala, i sadrži se u izboru dva od deset zadataka koje dostavi organ za čije potrebe se zapošljavanje vrši. Ne postoje standardizovane smjernice za pripremi praktičnih zadataka a i mogućnost njihovog „curenja“ i favorizovanja određenih kandidata ili kandidatkinja je time veća.
Da li je ocjenjivanje od strane komisija za provjeru sposobnosti regulisano na način da se utvrđeni jasni kriterijimi i mjerila za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija kandidata/-kinja?
*Ne, ne postoje mjerila i kriterijumi za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija, koje su predmet provjere. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
OBJAŠNJENJE:
Slično prethodnim odgovorima, samo za četiri agencije na koje se shodno primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, utvrđena su određena mjerila i kriterijumi za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija, koje su predmet provjere. U tim slučajevima, zakonom su utvrđeni kriterijumi ocjenjivanja teorijskih i praktičnih testova i usmenih intervjua. Međutim, nema jasnih pokazatelja za ocjenu određenih kriterijuma, naročito za niža službenička zvanja, za koja ne postoji tzv. okvir kompetencija (set poželjnih znjanja, vještina, sposobnosti, ponašanja koja se očekuju od zaposlenih na određenim poslovima, uz jasne pozitivne i negativne pokazatelje, uz pomoć kojih se te kompetencije definišu). Primjera radi, lični nastup i motivacija se ocjenjuju tokom usmenog intervjua, dok članovi i članice komisija za provjeru sposobnosti nemaju jasne smjernice i pokazatelje kojima se vode. Za ostale agencije, nema ni okvirnih smjernica niti obavezne provjere sposobnosti.
Da li provjera sposobnosti omogućava izradu pisanih testova pod šifrom?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično (primjera radi, teorijski dio testa se izrađuje pod šifrom a praktični ne)
OBJAŠNJENJE:
Za dio agencija na koje se shodno primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, teorijski dio pisanog testa se izrađuju elektronski, pod šifrom, a pitanja se nasumično biraju iz zbirke pitanja koju sačinjava Uprava za kadrove. Za praktični dio testa nije naglašeno da se radi pod šifrom. Za ostale agencije, nema regulisane provjere sposobnosti prilikom zapošljavanja.
Da li je udio intervjua u ukupnom zbiru poena sveden na nivo u kojem ne može da ima odlučujuću ulogu u ukupnom rangu kandidata/-kinje?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično, udio intervjua varira u zavisnosti od pozicije/zvanja u koje se kandidat/-kinja biraju.
OBJAŠNJENJE:
Samo za četiti agencije odgovor je djelimično, jer se na njih shodno primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima. U tim slučajevima, broj bodova na provjeri za visoki rukovodni kadar se dobija sabiranjem konačnog broja bodova dobijenih na testiranju u pisanoj formi i na strukturiranom intervjuu.
Pisani rad maksimalno 20 poena, usmeni intervju 25 poena: dakle, pri odbari rukovodnog kadra usmeni intervju ima preovlađujuću ulogu. Situacija je drugačija kada je u pitanju provjera sposobnosti za ostala službenička zvanja, gdje usmeni intervju ima udio od maksimalnih sedam od 20 bodova, koliko se može maksimalno ostvariti na provjeri sposobnosti. (Koristi se sljedeća formula: ukupan broj bodova = broj bodova ostvaren na teorijskom dijelu pisanog testa(max 20 poena) x 30/100 + broj bodova ostvaren na praktičnom dijelu pisanog testa (max 20 poena) x 35/100 + broj bodova ostvaren na usmenom intervjuu(max 20 poena) x 35/100))
Da li pravni okvir garantuje transparentno izvještavanje o postupcima provjere sposobnosti, na način da zainteresovana javnost i protivkandidati/-kinje mogu ostvariti uvid u zadatke i pitanja koja su bila predmet provjere?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, moguće je izvršiti uvid u testove koji su rađeni pod šifrom, ali ne i u cjelokupnu dokumentaciju i zapisnike o intervjuu.
***Da, moguće je izvršiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju, uključujući i zapisnike o intervjuu.
OBJAŠNJENJE:
Odgovor je „djelimično“ samo za agencije na koje se shodno primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima. Član 5 Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisuje da kandidat koji se prijavio na oglas ima pravo da pregleda dokumentaciju oglasa, u prisustvu službenika Uprave za kadrove (UzK).
Pravilnik o sadržaju, povlačenju i ispravci oglasa za popunu radnog mjesta u državnom organu i načinu uvida u dokumentaciju oglasa dalje propisuje da se kandidatu koji je podnio zahtjev za uvid u dokumentaciju oglasa, omogućiće se uvid u dokumentaciju oglasa na koji se prijavio, u prostorijama Uprave za kadrove, u prisustvu službenika Uprave za kadrove, u roku od pet dana od dana podnošenja zahtjeva, na način da se obezbijedi zaštita ličnih podataka, u skladu sa zakonom. Međutim, veliku prepreku za uvid u kompletnu dokumentaciju predstavlja činjenica da se zapisnici sa intervjua ne sačinjavaju. Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima propisuje da se samo nakon sprovedene provjere, a najkasnije u roku od sedam dana, sačinjava izvještaj u koji se unose podaci o sprovedenoj provjeri i ostvareni rezultati, za svakog kandidata posebno. U tim izvještajima se može vidjeti koliko su poena na kom dijelu testiranja ostvarili kandidati i kandidatkinje, ali ne i pitanja i odgovori na intervjuu, zapisnici sa intervjua i sl. Više o ovim problemima smo pisali u analizi iz 2020. godine, koja je dostupna na sljedećem linku: https://institut-alternativa.org/integritet-zaposljavanja-u-drzavnim-organima-provjera-sposobnosti-ili-podobnosti/
Da li rezultat provjere sposobnosti i ocjene uslova za dato radno mjesto odlučujuće utiče na odluku o zapošljavanju? Ovo podrazumijeva da se prvorangirani kandidat/-kinja bira na radno mjesto.
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, provjera sposobnosti rezultira rang listom, ali rukovodioci ili tijelo nadležno za odlučivanje imaju diskrecionu moć da zaposle bilo koga sa te liste.
OBJAŠNJENJE:
Za većinu agencija uopšte nema regulisane provjere sposobnosti, a čak i za one u odnosu na koje se primjenjuju propisi o državnim službenicima i namještenicima, ne postoji garancija da će prvorangirani kandidat ili kandidatkinja dobiti zaposlenje, već se odluka o izboru donosi diskreciono, nakon dodatnog razgovora, koji nije regulisan, između tri najbolje rangirana kandidata i/ili kandidatkinje.
Da li se rukovodni kadar bira na period koji se ne poklapa sa izbornim ciklusom, u mandatu od četiri godine?
OBJAŠNJENJE:
Trajanje mandata rukovodećeg kadra varira od agencije do agencije. Predsjednik i članovi savjeta imenuju se na pet godina, a direktor na četiri u sljedećim agencijama: Agenciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, Agenciji za elektronske medije, Regulatornoj agenciji za energetiku, Agenciji za civilno vazduhoplovstvo, Agenciji za zaštu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Članovi Komisije za tržište kapitala imenuju se na pet godina, dok se u sljedećim agencijama savjet bira na četiri godine a direktor na pet godina: Agencija za zaštitu konkurencije, Institut za ljekove i medicinska sredstva, Agencija za mirno rješavanje radnih sporova, Agencija za sprječavanje korupcije). Upravni odbor i direktor Agencije za visoko obrazovanje biraju se na četiri godine (Agencija za visoko obrazovanje), dok se samo u Agenciji za investicije i Agenciji za nadzor osiguranja i savjet i direktor biraju na pet godina.
Da li određivanje vršilaca dužnosti sprječava da se bez prethodne provjere sposobnosti na pozicije dovedu osobe spolja, bez prethodnog iskustva u organu, ustanovi, agenciji i sl?
*Djelimično. Primjera radi, propisuje se da se po pravilu vršiocu dužnosti imenuju iz reda već zaposlenih u datom organu, ustanovi, agenciji, iako su dozvoljeni izuzeci.
OBJAŠNJENJE:
Izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima u januaru 2021. godine je brisana odredba da se vršioci dužnosti određuju po pravilu iz reda već zaposlenih u datom državnom organu, dok se posebni zakoni kojima se osnivaju agencije uopšte ne bave institutom vršilaca dužnosti. Samo je u Zakonu o javno-privatnom partnerstvu prepoznata mogućnost da se do imenovanja direktora Agencije za investicije (koja je zamijenila nekadašnji Sekretarijat za razvojne projekte i Agenciju za promociju stranih investicija) u skladu sa novim zakonom odredi vršilac dužnosti direktora Agencije.
Da li kandidati/-kinje koji smatraju da su im povrijeđena prava, mogu da potraže njihovu zaštitu ulaganjem žalbe ili pokretanjem spora?
*Djelimično, primjera radi, samo u određenim slučajevima.
OBJAŠNJENJE:
Kandidati za posao u agencijama imaju pravo na tužbu pred sudom, ali samo u slučaju određenih zabranjenih ponašanja.
U slučaju da postoji drugostepeno tijelo za žalbe, da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu tih tijela?
*Ne, komisije za žalbe mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama na konkursu ili oglasu.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za žalbe ne mogu učestvovati političke ličnosti dok su članovi povezani sa kandidatima/-kinjama dužni da se izuzmu.
OBJAŠNJENJE:
Iako postoje opšta načela Zakona o upravnom postupku, koja upućuju na potrebe izuzeće u slučaju postojanja sumnje u nepristrasnost (ranije navedene), Komisija za žalbe može uključiti prethodno politički eksponirana lica, što je slučaj sa aktuelnom Komisijom.
Poslovnik o radu Komisije propisuje da o izuzeću člana odlučuje Komisija, ali ne definiše bliže osnov za izuzeće, niti ne propisuje šta se dešava da je više lica izuzeto iz odlučivanja o jednom predmetu.
Da li je način rada tijela za žalbe regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja?
Napomena: provjeriti Poslovnik o radu Komisije za žalbe, i načela rada u Zakonu.
OBJAŠNJENJE:
Zakon o državnim službenicima ni u načelu ne reguliše način rada Komisije za žalbe, već samo upućuje na obavezu donošenja Poslovnika o radu.
Poslovnikom je definisana dinamika održavanja sjednica, predjsedavanje, i odlučivanje (većinom od ukupnog broja članova Komisije).Predmeti se dodjeljuju u rad predsjedniku i članovima Komisije kao izvjestiocima po redosljedu prispijeća, poštujući azbučni red početnih slova prezimena predsjednika i članova Komisije.
Poslovnik definiše i način donošenja odluke o izuzeću. Međutim, budući da definiše da se odluke uvijek donose većinom od ukupnog broja članova Komisije, nejasno je šta biva u slučajevima da je više lica izuzeto iz odlučivanja o jednom predmetu.
Da li upravni i sporovi pred osnovnim sudovima imaju prioritet u radu ukoliko je riječ o povredi prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru?
OBJAŠNJENJE:
Zakon o upravnom sporu ne upućuju na prioritetno rješavanje sporova ukoliko je riječ o povredi prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru. Prosječno trajanje upravnih sporova u 2021. godini bilo je 521.3 dana. Na drugoj strani, Zakon o parničnom postupku propisuje da se će sud uvijek da obrati naročito pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova, ali nije riječ o obavezujućoj normi. Prosječno trajanje sporova pred osnovnim sudovima u Crnoj Gori, koji su nadležni za radne sporove, u 2020. godini iznosilo je 158 dana.
Da li je trajanje drugostepenih postupaka i sporova zbog povreda prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru dovoljno kratko da omogući efikasnu zaštitu prava?
*Ne, trajanje upravnog postupka je znatno duže od 30 dana a spora od dva mjeseca.
**Djelimično, postupci traju između 30 i 60 dana, a sporovi između 2 i 6 mjeseci.
***Da. Postupci su kraći od 30 dana a sporovi od 2 mjeseca.
OBJAŠNJENJE:
Do oktobra 2021. godine Komisija za žalbe je uglavnom rješavala predmete u roku. Međutim, od oktobra 2021. do početka aprila 2022. godine ovo tijelo nije bilo funkcionalno što je dovelo do značajnoj zastoja u radu. Na drugoj strani, prosječno trajanje upravnog spora u 2021. godini iznosilo je 521.3 dana.
Da li inspekcijski nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima funkcioniše na predvidiv način (zna se koja je inspekcija nadležna) i učinkovit način?
NAPOMENA: Analiza izvještaja inspekcije rada u pogledu trajanja inspekcijskog nadzora, opsega nad javnim preduzećima i sl.
OBJAŠNJENJE:
Zakonom je jasno propisano da je Upravna inspekcija nadležna za inspekcijski nadzor nad sprovođenjem procedura popune radnih mjesta (zapošljavanja) po propisima o državnim službenicima i namještenicima. Međutim, posljednji dostupni izvještaj o radu Ministarstva javne uprave ne pružaju dovoljno informacija o učinku Upravne inspekcije, na šta je Institut alternativa više puta upozoravao (https://institut-alternativa.org/hajde_da_govorimo_o_ucincima/ ). I iz završnog izvještaja o sprovođenju Plana optimizacije javne uprave za period 2018-2020. godine, čak i u odnosu na nepravilnosti utvrđene od strane Upravne inspekcije, nejasan je konačni efekat tih mjera.
I fokus grupe sprovedene sa predstavnicama i predstavnicima govore u prilog ograničenom učinku Upravne inspekcije. Na drugoj strani, inspekcija rada, prema zvaničnom izvještaju Uprave za inspekcijske poslove, u izuzetno malom dijelu se bavi javnim sektorom. Takav zaključak, može se izvući samo posredno, jer inspekcija rada ne izvještava posebno o nepravilnostima i pregledima u javnom sektoru (javnim ustanovama, preduzećima, agencijama i sl), već koristi nepreciznu formulaciju „državnu uprava i odbrana, obavezno socijalno osiguranje“, gdje je izvršeno svega 2.86% od ukupnog broja izvršenih inspekcijskih pregleda. I u pogledu najčešče utvrđenih nepravilnosti, nijesu naznačeni problemi u sprovođenju procedura zapošljavanja.