Ova stranica nastala je u okviru projekta ”Ni klijent, ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru”, koji je podržan u okviru programa ”OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa fondacijom Friedrich-Ebert-Stifung (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i NVO Politikon mreža i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Instituta alternativa i ni na koji način ne odražava stavove donatora.

Obrazovanje

Da li procedure donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji podrazumijevaju sprovođenje prethodnih analiza i stručna mišljenja?

OBJAŠNJENJE:

Shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, direktor ustanove predlaže akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, dok je školski, odnosno upravni odbor zadužen za njegovo donošenje. Da bi akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji bio usvojen, potrebna je saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove prosvjete, odnosno  Ministarstva prosvjete. Zakonom nisu propisani uslovi koje ustanova mora da ispuni da bi se dobila saglasnost za usvajanje akta. Međutim, ukoliko ustanova ne dobije saglasnost na akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kazniće se novčanom kaznom od 500 do 15.000 eura.

Nalazi sa fokus grupe koju je organizovao Institut alternativa sa predstavnicima sindikata, NVO i novinara pokazali su da u praksi ova procedura više komplikuje i odugovlači uspostavljanje unutrašnje organizacije, nego što doprinosi kontroli kvaliteta procesa. Učesnici/ce fokus grupe ukazuju na praksu dugog čekanja na saglasnost Ministarstva prosvjete na akte o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji. Predstavnica sindikata na fokus grupi ukazala je da su ranijih godina zabilježeni slučajevi davanja saglasnosti od strane Ministarstva prosvjete tek krajem školske godine, ili da davanje saglasnosti u potpunosti izostane.

Da li agencija, ustanova ili organ ima sačinjen i objavljen kadrovski plan kao osnovu za zapošljavanja u datoj kalendarskoj godini?

OBJAŠNJENJE:

Nema eksplicitne obaveze kadrovskog planiranja. Ustanove obrazovanja ne podliježu zakonskoj obavezi kadrovskog planiranja, koja je Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o sadržaju, postupku i načinu pripreme i izmjene Kadrovskog plana propisana za državne organe.  

Međutim, član 5 Granskog kolektivnog ugovora za oblast prosvjete propisuje praksu koja se može djelimično poistovjetiti sa kadrovskim planiranjem. Prije početka školske godine, a najkasnije do 15. juna, direktori ustanova su dužni da, u skladu sa aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta ustanove i aktom o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, izvrše raspodjelu časova i radnih mjesta i dostave Ministarstvu prosvjete liste zaposlenih za čijim je radom u potpunosti ili djelimično prestala potreba i broj slobodnih neraspoređenih časova. U postupku sačinjavanja liste zaposlenih iz stava 1 ovog člana i rasporeda nastavnika, Ministarstvo ostvaruje saradnju sa predstavnicima Sindikata. Ipak, u praksi su prepoznati problemi, o čemu govore nalazi naše fokus grupe sa predstavnicima/cama sindikata, medija i NVO. Naime, nisu usklađeni raspored časova, broj odjeljenja, broj upisanih učenika i početak raspisivanja konkursa u osnovnim školima.

Da li ustanove imaju sačinjene planove integriteta koji odgovaraju na rizike od korupcije prilikom zapošljavanja?

NAPOMENA: Analizirati tri javno dostupna plana integriteta za ustanove prosvjete

OBJAŠNJENJE:

Planovi integriteta ustanova u oblasti prosvjete uglavnom sadrže antikoruptivne mjere koje se odnose na oblast zapošljavanja, naročito u toku izborne kampanje.

Plan integriteta Gimnazije „Petar I Petrović Njegoš“ u Danilovgradu, u oblasti kadrovske politike, etičnog i profesionalnog ponašanja zaposlenih kao rezidualni rizik prepoznao je nedovoljnu transparentnost zapošljavanja u toku izborne kampanje. Kao mjera za suzbijanje ovog rizika propisano je redovno objavljivanje i dostavljanje odluka o zapošljavanju sa pratećom dokumentacijom Agenciji za sprečavanje korupcije, tokom izborne kampanje. Plan integriteta Univerziteta Crne Gore, kao rezidualni rizik takođe prepoznaje nedovoljnu transparentnost u procesu zapošljavanja tokom izborne kampanje i zloupotrebu službenog položaja, a kao mjeru predviđa dostavljanje Agenciji za sprečavanje korupcije odluka o zapošljavanju. Plan integriteta Gimnazije „Slobodan Škerović“ u Podgorici u dijelu rizika u sprovođenju konkursa navodi nepoštovanje procedura zapošljavanja, neinformisanost o kriterijumu bodovanja, nedozvoljeno lobiranje ili drugi nejavni uticaj, nezakonit proces planiranja i sprovođenja procedure zapošljavanja, nezakonito donošenje odluka u procesu zapošljavanja. Kao mjere za suzbijanje ovog rizika navedene su kontrola Odluke o izboru i rješenju o prijemu kandidata, mišljenje Komisije za prijem u radni odnos kao i mišljenje nastavnika, odnosno mentora o kandidatu nakon probnog rada.

Da li zapošljavanje na svim pozicijama u organu, ustanovi, agenciji i sl. podrazumijeva prethodno sprovođenje javnog konkursa ili oglasa?

OBJAŠNJENJE:

Direktori, odnosno nastavnici biraju se na osnovu javnog konkursa shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, koji u članu 101 propisuje da javni konkurs za zapošljavanje nastavnika raspisuje direktor ustanove i traje 15 dana. Na osnovu javnog konkursa se biraju i rektor, lica koja se biraju u akademska zvanja i saradnici shodno Zakonu o visokom obrazovanju. Rektora državnog univerziteta bira upravni odbor, iz reda redovnih profesora državnog univerziteta, dok način i postupak izbora rektora, njihova ovlašćenja, trajanje mandata i druga pitanja uređuje statut državnog univerziteta.

Zakon o visokom obrazovanju ne propisuje da se dekan ustanove bira na osnovu javnog konkursa, već ostavlja prostor da se način izbora uređuje statutom državnog univerziteta. Ipak, član 76 Statuta Univerziteta Crne Gore je propisao da se dekan bira na osnovu javnog konkursa i podnesenog programa razvoja organizacione jedinice. Prema Statutu Univerziteta, dekana bira i razrješava Upravni odbor, na predlog Vijeća organizacione jedinice. U postupku izbora dekana, Upravni odbor pribavlja mišljenje rektora o predloženom kandidatu.

Da li je regulisano trajanje javnog konkursa ili oglasa na način da ostavi dovoljno vremena kandidatima i kandidatkinjama za prijavu?

*Ne, nema javnog konkursa, ili prijave traju manje od 5 dana.
**Djelimično: prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju do 5 do 10 dana.
***Da, prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju dužem od 10 dana.

OBJAŠNJENJE:

Shodno Opštem zakonu o obrazovanju i vaspitanju, konkurs za izbor nastavnika traje 15 dana, a isto toliko traje i konkurs za izbor lica u akademsko, odnosno naučno zvanje, shodno Zakonu o visokom obrazovanju.

Trajanje javnog konkursa za izbor direktora nije propisan Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju. Takođe, Zakonom o visokom obrazovanju nije propisano trajanje konkursa za izbor rektora, dekana i saradnika. Statut Univerziteta Crne Gore ne definiše precizne rokove za trajanje konkursa za izbor rektora, dekana i direktora, već samo propisuje da postupak izbora sprovodi izborna komisija koja ’’utvrđuje rokove za izborne radnje’’.

Iako precizan rok nije propisan posebnim zakonima u oblasti obrazovanja, trajanje konkursa ne može biti kraće od tri dana, u skladu sa Zakonom o radu.

Da li su uslovi za sve kategorije radnih mjesta definisani na jasan i predvidiv način u relevantnom pravnom okviru?

OBJAŠNJENJE:

Uslovi za zapošljavanje za pozicije u svim nivoima obrazovanja su propisani na jasan i predvidiv način. Nastavnici i direktori, osim što moraju da ispunjavaju uslove iz Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, moraju ispunjavati i opšte uslove iz Zakona o radu. U zavisnosti od toga koja je ustanova u pitanju, uslovi su propisani i Zakonom o gimnaziji, Zakonom o stručnom obrazovanju, Zakonom o osnovnom obrazovanju i vaspitanju, Zakonom o predškolskom obrazovanju i vaspitanju i Zakonom o visokom obrazovanju (za pozicije rektora, dekana, lica sa akademskim zvanjem i stručne saradnike).

Da li uslovi garantuju zapošljavanje onih kandidata i kandidatkinja, koji posjeduju profesionalno iskustvo, i znanja, vještine i sposobnosti neophodne za obavljanje poslova na datom radnom mjestu?

OBJAŠNJENJE:

Uslovi su dovoljno rigorozni da bi neko mogao biti nastavnik: VII nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, podnivo jedan, odnosno podnivo dva 240 ili 300 kredita CSPK-a, dokaz o položenom stručnom ispitu za rad u obrazovno vaspitnim ustanovama, odnosno dozvolu za rad (licenca).

Prema Zakonu o visokom obrazovanju, uslov za izbor u akademsko zvanje je da lice ima doktorat nauka i provjerene pedagoške sposobnosti. U slučaju rektora, nisu propisani bliži uslovi, osim da se bira iz reda redovnih profesora u radnom odnosu na Univerzitetu, dok se dekan bira iz reda lica sa akademskim, odnosno naučnim zvanjem, u radnom odnosu na organizacionoj jedinici.

Prema Statutu Univerziteta Crne Gore, bliži uslovi za izbor u zvanje saradnik u nastavi su: 1) pokazana sklonost za nastavni i naučno-istraživački rad, odnosno umjetnički rad (objavljeni naučni i stručni radovi, izlaganja na naučnim skupovima, pedagoško iskustvo, mobilnost, učešće u projektima i slično), dužina studiranja, nagrade za postignute uspjehe u studiranju. Broj i struktura neakademskog osoblja, uslovi, način i postupak za izbor utvrđuju se aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Univerziteta.

Da li procedura zapošljavanja podrazumijeva obaveznu provjeru sposobnosti?

NAPOMENA: Provjera sposobnosti podrazumijeva organizovano testiranje i sl, odnosno postupak koji se ne svodi na provjeru ispunjavanja uslova oglasa ili konkursa?

OBJAŠNJENJE:

Shodno izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju iz decembra 2022. godine, u postupku izbora direktora javne ustanove školski, odnosno upravni odbor obrazuje tročlanu komisiju koja sa kandidatima koji ispunjavaju propisane uslove obavlja usmeni intervju, razmatra priložene programe razvoja ustanove, pribavlja savjetodavno mišljenje nastavničkog, odnosno stručnog vijeća i o tome dostavlja izvještaj školskom, odnosno upravnom odboru i ministru. Iako su u javnosti pozdravljene navedene izmjene i dopune Opšteg zakona, kojima se smanjuje mogućnost neprimjerenog političkog uticaja time što umjesto ministra školski odbori preuzimaju nadležnost, zakon i dalje nije regulisao ključne osnove provjere sposobnosti kandidata. Dodatno, saglasnost ministra na izbor direktora je i dalje neophodna, iako ne može predlog vratiti školskom, odnosno upravnom odboru, na ponovno odlučivanje više od jednom.

U postupku za izbor nastavnika, direktor ustanove imenuje komisiju (u skladu sa statutom te ustanove) koja predlaže direktoru odluku o zapošljavanju.

Za izbor u akademska zvanja, neophodno je da lica ispunjavaju uslove i kriterijume propisane Zakonom o visokom obrazovanju i aktom Uslovi i kriterijumi za izbor u akademska zvanja iz 2019. godine, na osnovu kojeg Senat daje saglasnost na izbor u zvanje. Tačni uslovi, kriterijumi i način bodovanja za svih pet akademskih zvanja propisani su kroz navedeni dokument (Uslovi i kriterijumi za izbor u akademska zvanja), ali ne i zakonom.

Prema Statutu Univerziteta Crne Gore, za izbor dekana nije predviđena provjera sposobnosti, već se kandidat bira na osnovu podnesenog programa razvoja organizacione jedinice a na predlog Vijeća organizacione jedinice i na osnovu mišljenja rektora o predloženom kandidatu. Takođe, ni za rektora nije propisana provjera sposobnosti, već Senat daje mišljenje na programe kandidata čije prijave su ocijenjene kao blagovremene.

Da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisija za provjere sposobnosti?

*Ne, komisije za provjeru sposobnosti mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/ Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za provjeru sposobnosti ne mogu učestvovati političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama.

OBJAŠNJENJE:

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, kao ni drugi zakoni u oblasti obrazovanja, ne propisuju koje uslove članovi komisije treba da ispunjavaju, niti koju poziciju moraju da pokrivaju u ustanovi ili van nje.

Ipak, opšta načela Zakona o upravnom postupku detaljno uređuju potrebu da se iz odlučivanja izuzmu ovlašćena službena lica koja su sa strankom u srodstvu, sa propisanim stepenima srodstva, kao i u ostalim slučajevima, kao što je na primjer povezanost sa strankom kroz upravni postupak, interesni, ugovorni ili drugi odnos po osnovu kojeg se ostvaruje naknada i slično.

Da li je način rada komisije za provjeru sposobnosti regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja?

*Ne, rad komisije za provjeru sposobnosti nije regulisan u pogledu zaduženja svih članova, trajanja testiranja, sprovođenja intervjua i sl. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neki aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, poput obaveze da se svim kandidatima/-kinjama postavljaju ista pitanja na intervjuu. Ali pravni okvir i dalje ostavlja prostor za improvizacije.
*** Da, svi važni aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, uz nužan nivo fleksibilnosti (primjera radi, sloboda u postavljanju potpitanja na intervjuu i sl).

OBJAŠNJENJE:

Rad komisije za provjeru sposobnosti nije regulisan zakonom.

Za zapošljavanje nastavnika, zakonom je propisano da komisiju imenuje direktor ustanove, u skladu sa statutom. U postupku izbora direktora, član 80 Opšteg zakona o obrazovanju propisuje da u postupku izbora direktora javne ustanove školski, odnosno upravni odbor obrazuje tročlanu komisiju koja sa kandidatima koji ispunjavaju propisane uslove obavlja usmeni intervju i razmatra priložene programe razvoja ustanove i o tome dostavlja izvještaj školskom, odnosno upravnom odboru i ministru. U slučaju upravnih odbora ustanova za obrazovanje odraslih, upravni odbor čine dva predstavnika Ministarstva, dva predstavnika zaposlenih i jedan predstavnik socijalnih partnera. Ipak, sam rad Komisije koju osnivaju navedeni odbori nije regulisan, kao ni ocjenjivanje kandidata.

Statut Univerziteta Crne Gore propisuje da postupak izbora rektora sprovodi izborna komisija od pet članova, koju imenuje Upravni odbor. Zadatak Izborne komisije je da odbaci neblagovremene i nepotpune prijave, kao i da Senatu dostavi na mišljenje programe kandidata čije prijave su ocijenjene kao blagovremene i potpune. Nakon davanja mišljenja, tajno glasanje na Upravnom odboru sprovodi Izborna komisija. Međutim, precizne instrukcije u pogledu rokova Komisije za provjeru pristiglih prijava, zaduženja pojedinačnih članova ne postoje, dok sprovođenje intervjua nije definisano Statutom.

Takođe, u slučaju izbora dekana – Izborna komisija dostavlja Vijeću izvještaj o prijavljenim kandidatima, sa ocjenom o ispunjenosti uslova za kandidate čije prijave su ocijenjene kao blagovremene i potpune. Međutim, način ocjenjivanja kandidata nije propisan Statutom, kao ni Zakonom.

Da li je ocjenjivanje od strane komisija za provjeru sposobnosti regulisano na način da se utvrđeni jasni kriterijimi i mjerila za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija kandidata/-kinja?

*Ne, ne postoje mjerila i kriterijumi za ocjenjivanje ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija, koje su predmet provjere. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.

OBJAŠNJENJE:

Za zapošljavanje na osnovu javnog konkursa, rad komisije nije regulisan.

Da li provjera sposobnosti omogućava izradu pisanih testova pod šifrom?

*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično (primjera radi, teorijski dio testa se izrađuje pod šifrom a praktični ne)

OBJAŠNJENJE:

Zakonom i podzakonskim aktima nije regulisana izrada pisanih testova pod šifrom.

Ali, direktori su dužni da dostave program razvoja ustanove. Program razvoja javne ustanove podnosi se na osnovu izvještaja o evaluaciji i samoevaluaciji obrazovno-vaspitnog rada javne ustanove.

Da li je udio intervjua u ukupnom zbiru poena sveden na nivo u kojem ne može da ima odlučujuću ulogu u ukupnom rangu kandidata/-kinje?

*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično, udio intervjua varira u zavisnosti od pozicije/zvanja u koje se kandidat/-kinja biraju.

OBJAŠNJENJE:

Način ocjenjivanja kandidata na javnom konkursu od strane komisije nije regulisan.

Da li pravni okvir garantuje transparentno izvještavanje o postupcima provjere sposobnosti, na način da zainteresovana javnost i protivkandidati/-kinje mogu ostvariti uvid u zadatke i pitanja koja su bila predmet provjere?

*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, moguće je izvršiti uvid u testove koji su rađeni pod šifrom, ali ne i u cjelokupnu dokumentaciju i zapisnike o intervjuu.
***Da, moguće je izvršiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju, uključujući i zapisnike o intervjuu.

OBJAŠNJENJE:

U postupku izbora direktora javne ustanove školski, odnosno upravni odbor obrazuje tročlanu komisiju koja sa kandidatima koji ispunjavaju propisane uslove obavlja usmeni intervju i razmatra priložene programe razvoja ustanove i o tome dostavlja izvještaj školskom, odnosno upravom odboru i ministru. Javna ustanova dostavlja kompletnu dokumentaciju školskom, odnosno upravnom odboru, u roku od sedam dana od dana završetka konkursa. Za ostale pozicije nije uređeno zakonom na koji način kandidati mogu ostvariti uvid u zadatke i pitanja koja su bila predmet provjere.

Ipak, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama koji dozvoljava uvid u dokumentaciju u posjedu organa vlasti, kandidati mogu izvršiti uvid u dokumentaciju i ispunjenost uslova protivkandidata.

Da li rezultat provjere sposobnosti i ocjene uslova za dato radno mjesto odlučujuće utiče na odluku o zapošljavanju? Ovo podrazumijeva da se prvorangirani kandidat/-kinja bira na radno mjesto.

*Ne / nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, provjera sposobnosti rezultira rang listom, ali rukovodioci ili tijelo nadležno za odlučivanje imaju diskrecionu moć da zaposle bilo koga sa te liste.

OBJAŠNJENJE:

Prethodna provjera sposobnosti u javnim ustanovama u oblasti prosvjete nije regulisana na način da predviđa obavezu izbora najboljeg kandidata.

Tako recimo za izbor nastavnika na javnom konkursu, direktor odluku o zapošljavanju nastavnika donosi na predlog komisije koju sam obrazuje, ali način sprovođenja provjere od strane komisije nije regulisan zakonom niti na osnovu kojih kriterijuma se bira prvorangirani kandidat.

U slučaju izbora rektora, nema provjere sposobnosti već Izborna komisija imenovana od strane Upravnog odbora vrši tajno glasanje, nakon davanja mišljenja Senata. Odluku o izboru rektora donosi Upravni odbor, većinom glasova od ukupnog broja članova Upravnog odbora, dok nije propisano da moraju odabrati kandidata sa najviše glasova Izborne komisije, niti onog kandidata koji je dobio pozitivno mišljenje Senata.

U slučaju izbora dekana, Izborna komisija dostavlja Vijeću izvještaj o prijavljenim kandidatima, sa ocjenom o ispunjenosti uslova za kandidate čije prijave su ocijenjene kao blagovremene i potpune. Vijeće cijeni izvještaj Izborne komisije i utvrđuje konačnu listu kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor, dok tajno glasanje na Vijeću sprovodi Izborna

komisija. Odluku  o izboru dekana donosi Upravni odbor, većinom glasova od ukupnog broja članova Upravnog odbora, dok nema obaveze izbora kandidata koji je najbolje ocijenjen od strane Izborne komisije.

Da li se rukovodni kadar bira na period koji se ne poklapa sa izbornim ciklusom, u mandatu od četiri godine?

OBJAŠNJENJE:

Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju (član 78a) propisano je da se direktor javne ustanove bira na period od četiri godine. Shodno zakonu o visokom obrazovanju, rektor se bira na period od tri godine, dok Statut propisuje da se dekani biraju na tri godine.

Da li određivanje vršilaca dužnosti sprječava da se bez prethodne provjere sposobnosti na pozicije dovedu osobe spolja, bez prethodnog iskustva u organu, ustanovi, agenciji i sl?

*Djelimično. Primjera radi, propisuje se da se po pravilu vršiocu dužnosti imenuju iz reda već zaposlenih u datom organu, ustanovi, agenciji, iako su dozvoljeni izuzeci.

OBJAŠNJENJE:

Nema ograničenja da se vršilac dužnosti odredi bez prethodne provjere sposobnosti i bez prethodnog iskustva u ustanovi u kojoj je biran. Međutim, da bi direktor bio imenovan mora posjedovati licencu kojom se dokazuje potreban nivo opštih i stručnih kompetencija, stoga važi pravilo da i vršilac dužnosti mora imati licencu.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju (član 81) propisao je da ako direktoru javne ustanove prestane dužnost, a na konkursu se ne izabere direktor, odnosno ako direktoru prestane dužnost u skladu sa zakonom, školski, odnosno upravni odbor imenuje vršioca dužnosti direktora najduže na period do šest mjeseci. Međutim, i pored jasne odredbe da vršilac dužnosti može biti najduže do šest mjeseci, u praksi su zabilježena produžavanja nekoliko puta po šest mjeseci, što je kršenje zakona, naročito u slučajevima kada je bilo konkursa i kandidata koji su zadovoljili uslove i mogli biti imenovani.

Da li kandidati/-kinje koji smatraju da su im povrijeđena prava, mogu da potraže njihovu zaštitu ulaganjem žalbe ili pokretanjem spora?

*Djelimično, primjera radi, samo u određenim slučajevima.

OBJAŠNJENJE:

Opštim zakonom o obrazovanju i vaspitanju nije propisana mogućnost ulaganja žalbe na odluku ministra za izbor direktora javne ustanove, kao ni na odluku direktora za izbor nastavnika.

Zakon o visokom obrazovanju prepustio je aktima niže pravne snage, kao što je Statut, da urede način i izbor dekana i rektora. Međutim, Statutom Univerziteta Crne Gore utvrđena je samo mogućnost dekana da podnese žalbu Upravnom odboru, dok je u slučaju izbora rektora odluka Upravnog odbora konačna.

Za slučajeve u kojima zakoni i podzakonski akti u oblasti obrazovanja ne propisuju posebne procedure zaštita prava kandidata za posao u ustanovama obrazovanja, primjenjuju se opšti propisi o radu. Prema Zakonu o radu, lica koja traže zaposlenje imaju pravo da u slučaju zabranjenih ponašanja definisanih posebnim odredbama Zakona pokrenu postupak pred nadležnim sudom.

Preciznije, riječ je o članovima Zakona o radu koji propisuju zabranu diskrimacije  lica koja traže zaposlenje, neposrednu i posrednu diskriminaciju, diskriminaciju po više osnova, uznemiravanje i seksualno zlostavljanje, zabranu diskriminacije u odnosu na profesionalne sisteme socijalnog osiguranja, zabranu diskriminacije u odnosu na stručno osposobljavanje i usavršavanje, zabranu diskriminacije u odnosu na članstvo u organizacijama zaposlenih i poslodavaca, zlostavljanje na radnom mjestu (mobing).

U slučaju da postoji drugostepeno tijelo za žalbe, da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu tih tijela?

*Ne, komisije za žalbe mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama na konkursu ili oglasu.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za žalbe ne mogu učestvovati političke ličnosti dok su članovi povezani sa kandidatima/-kinjama dužni da se izuzmu.

OBJAŠNJENJE:

Statut Univerziteta definiše mogućnost zaštite prava kandidata za izbor dekana, koji može izjaviti žalbu Upravnom odboru. Nakon odlučivanja odbora po žalbi, isti donosi odluku o izboru dekana, koja je konačna. Ipak, nisu propisane odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu ovog tijela.

Da li je način rada tijela za žalbe regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja? 

Napomena: provjeriti Poslovnik o radu Komisije za žalbe, i načela rada u Zakonu.

OBJAŠNJENJE:

Zakon o visokom obrazovanju ne reguliše način rada tijela za žalbe, niti spominje tijelo za žalbe, dok Statutom Univerziteta nije definisan način rada Upravnog odbora prilikom žalbe kandidata za dekana. Ne postoji ni poseban akt koji bi propisao način rada u slučaju žalbe.

Da li upravni i sporovi pred osnovnim sudovima imaju prioritet u radu ukoliko je riječ o povredi prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru?

OBJAŠNJENJE:

Iako zakon o parničnom postupku propisuje da u postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek da obrati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova, u praksi ovi sporovi traju dugo. Nema specijalizovanog suda ili sudskih odjeljenja za radne sporove, na šta je naročito upozoravala Unija slobodnih sindikata.

Da li je trajanje drugostepenih postupaka i sporova zbog povreda prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru dovoljno kratko da omogući efikasnu zaštitu prava?

*Ne, trajanje upravnog postupka je znatno duže od 30 dana a spora od dva mjeseca.
**Djelimično, postupci traju između 30 i 60 dana, a sporovi između 2 i 6 mjeseci.
***Da. Postupci su kraći od 30 dana a sporovi od 2 mjeseca.

OBJAŠNJENJE:

Prosječno trajanje sporova pred osnovnim sudovima, koji su nadležni za radne sporove, u 2020. godini bilo je 158 dana.

Da li inspekcijski nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima funkcioniše na predvidiv način (zna se koja je inspekcija nadležna) i učinkovit način?

OBJAŠNJENJE:  

Zakon o radu predviđa da inspekcijski nadzor nad primjenom tog zakona i drugih propisa o radu, kolektivnih ugovora o radu kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih vrši Inspekcija rada. Dodatno, Prosvjetna inspekcija je nadležna za sprovođenje nadzora nad zakonima u oblasti obrazovanja. Prema izvještaju za 2021. godinu, Prosvjetna inspekcija je izvršila ukupno 1.087 inspekcijskih pregleda, u kojima je utvrđeno 244 nepravilnosti. Većina pregleda je izvršena po inicijativama (77%). Većina inicijativa se odnosila upravo na procedure zapošljavanja (zapošljavanje nastavnika bez javnog konkursa; prijavu na izbor kandidata po konkursu; pritužbu na neregularno zasnivanje radnog odnosa po osnovu stručnosti; dopunu do norme časova; sporazumno preuzimanje nastavnika). Međutim, nema jasnih podataka u pogledu učinkovitosti inspekcijskog nadzora, osim o izvršenju rješenja (njih 21 o otklanjanju nepravilnosti) dok nije jasno da li je postupljeno po mjerama ukazivanja, kojih je većina (236).

Idi na vrh