Ova stranica nastala je u okviru projekta ”Ni klijent, ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru”, koji je podržan u okviru programa ”OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa fondacijom Friedrich-Ebert-Stifung (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i NVO Politikon mreža i u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Sadržaj stranice je isključiva odgovornost Instituta alternativa i ni na koji način ne odražava stavove donatora.

Kultura

Da li procedure donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji podrazumijevaju sprovođenje prethodnih analiza i stručna mišljenja?

OBJAŠNJENJE:

Nijedan od zakona u oblasti kulture (Zakon o kulturi i zakoni u posebnim kulturnim djelatnostima) kojima se uređuje način rada ustanova u kulturi ne propisuju obavezno sprovođenje prethodnih analiza prilikom sačinjavanja akata o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, dok je samo Zakonom o Crnogorskoj akademiji nauke i umjetnosti (CANU) propisana neophodna saglasnost Vlade prije usvajanja ovog akta.

Shodno Zakonu o kulturi (član 19) akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova u ustanovi i druge opšte akte ustanove donosi savjet ustanove, na predlog direktora ustanove. Statutom Crnogorskog narodnog pozorišta (CNP) propisano je da organizacija i način rada Pozorišta treba da obezbijedi ’’potpuno, efikasno, blagovremeno i racionalno obavljanje poslova utvrđenih zakonom, osnivačkim aktom, ovim statutom, pozorišnim pravilima i drugim aktima Pozorišta’’, ali nije propisana analiza koja bi prethodila nacrtu akta.

Da li agencija, ustanova ili organ ima sačinjen i objavljen kadrovski plan kao osnovu za zapošljavanja u datoj kalendarskoj godini?

OBJAŠNJENJE:

Ustanove kulture ne sačinjavanju kadrovske planove. Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o sadržaju, postupku i načinu pripreme i izmjene Kadrovskog plana obuhvaćeni su organi državne uprave i službe Vlade, ali ne i ustanove kulture. Tako ustanove kulture nemaju obavezu sačinjavanja godišnjeg kadrovskog plana, koji bi sadržao projekcije za naredne dvije godine i pribavljeno mišljenje Ministarstva finansija i izuzeta su od obaveze planiranja broja zaposlenih, evidentiranja promjena u kadrovskoj strukturi i upravljanja kadrovima u skladu sa budžetskim i strateškim planiranjem rada Vlade.

Dodatno, Zakon o kulturi propisuje utvrđivanje Nacionalnog programa razvoja kulture, strateškog dokumenta, koji obuhvata i planiranje kadrovskih potreba, edukacije i profesionalnog usavršavanja. Ipak, ovaj dokument samo šturo, u par pasusa, naglašava važnost školovanja domaćih kadrova, ukazuje na nedostatak stručnih kadrova u oblasti zaštite kulturne baštine. Najavljena je i priprema analize kadrovske strukture zaposlenih u sektoru kulture i utvrđivanje razvojnih aktivnosti, ali ona za sada nije dostupna.

Da li postoje sačinjeni planovi integriteta koji odgovaraju na rizike od korupcije prilikom zapošljavanja?

NAPOMENA: Analizirati tri javno dostupna plana integriteta.

OBJAŠNJENJE:

Od tri analizirana plana integriteta, samo je plan integriteta Narodnog muzeja prepoznao rizike u postupku planiranja.  Plan prepoznaje rizik zloupotrebe ovlašćenja u postupku planiranja zapošljavanja i odlučivanja o zaposlenju, kao i sukob interesa u postupku zapošljavanja kao rezidualni rizik. Kao predložene mjere navodi se kontrola inspekcije rada i ograničenje diskrecionih ovlašćenja postavljanjem objektivnih standarda.

Plan integriteta Crnogorske Kinoteke, kao ni plan integriteta Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru ne prepoznaju neprimjeren uticaj prilikom zapošljavanja kao rizik. Dodatno, od 11 ustanova kulture na nacionalnom nivou, utvrđeno je da tri ustanove kulture (Centar za konzervaciju i arheologiju, Prirodnjački muzej, Centar savremenih umjetnosti) nemaju objavljene planove integriteta, dok Zetski dom ima objavljen Izvještaj o sprovođenju Plana integriteta za 2020, ali sam plan nije dostupan. Dodatno, ostale kulturne ustanove imaju mahom planove iz 2020. godine, dok CNP ima zastarjeli plan integriteta – iz 2016. godine.

Da li zapošljavanje na svim pozicijama u organu, ustanovi, agenciji i sl. podrazumijeva prethodno sprovođenje javnog konkursa ili oglasa?

OBJAŠNJENJE:

Zakon o kulturi prepoznaje a) ustanove kulture i b) javne ustanove i različito uređuje imenovanje rukovodećeg kadra u ovim ustanovama, dok se i u jednim i u drugim ustanovama na ostale kategorije zaposlenih primjenjuju opšti propisi o radu. Ustanove kulture se osnivaju kao neprofitne organizacije osnovane za obavljanje djelatnosti kulture u skladu sa Zakonom o kulturi, a može ih osnovati država, opština, domaće i strano pravno ili fizičko lice. Sa druge strane, javne ustanove osnivaju država ili opštine.

U ustanovama kulture propisano je da se direktor i umjetnički direktor biraju na osnovu javnog konkursa, na period od četiri godine, u skladu sa statutom ustanove. Zakon o kulturi propisao je da u javnim ustanovama direktora, umjetničkog direktora i poslovnog direktora javne ustanove, čiji je osnivač država, imenuje i razrješava Vlada, na predlog Ministarstva.

Zakon ne uređuje pitanje zapošljavanja ostalih kategorija zaposlenih, pa se primjenjuju opšti propisi o radu. Ipak, prema Zakonu o radu, postoji obaveza javnog oglašavanja radnih mjesta, naročito u javnoj ustanovi, privrednom društvu i drugoj javnoj službi čiji je osnivač ili većinski vlasnik država. Međutim, pod slobodnim radnim mjestom ne smatraju se slučajevi: kada postoji potreba da se poslije isteka prethodnog ugovora o radu zaključi novi ugovor o radu sa istim zaposlenim; kada postoji potreba da se zaposle rasporedi na drugo radno mjesto kod istog poslodavca; preuzimanja zaposlenog na osnovu sporazuma poslodavca, uz njegovu suglasnost; preuzimanja zaposlenih u slučaju promjene poslodavca.

Da li je regulisano trajanje javnog konkursa ili oglasa na način da ostavi dovoljno vremena kandidatima i kandidatkinjama za prijavu?

*Ne, nema javnog konkursa, ili prijave traju manje od 5 dana.
**Djelimično: prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju do 5 do 10 dana.
***Da, prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju dužem od 10 dana.

Objašnjenje:

Iako je Zakon o kulturi propisao javni konkurs za izbor direktora i umjetničkog direktora ustanove kulture, nije propisan rok trajanja konkursa. Na ostale zaposlene u ustanovama kulture primjenjuju se opšti propisi o radu i kolektivni ugovori, shodno Zakonu o kulturi. I posebnim zakonima, kao što je recimo Zakon o pozorišnoj djelatnosti, propisano je sa se u pogledu prava, obaveza i odgovornosti primjenjuju propisi o radnim odnosima.

Zakonom o radu (član 24 stav 6) definisano je da u slučaju oglašavanja slobodnog radnog mjesta u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je osnivač i većinski vlasnik država javni oglas ne može da traje kraće od tri dana. Na sajtu Zavoda vidljivi su mahom konkursi čiji je rok 3 dana (muzejski pedagog u JU Muzeji i galerije), ali i duže – 15 dana (direktor/ka JU Muzej i galerija Tivat).

Da li su uslovi za sve kategorije radnih mjesta definisani na jasan i predvidiv način u relevantnom pravnom okviru?

OBJAŠNJENJE:

Zakon o kulturi ne propisuje uslove za kategorije radnih mjesta u ustanovama kulture, pa ni za rukovodeće funkcije direktora i umjetničkog direktora ustanova kulture koje ovaj zakon prepoznaje – već je navedeno da će uslovi za ove pozicije biti definisani statutima.

Kada je riječ o javnim ustanovama čiji je osnivač država, Zakon o kulturi propisuje da se za direktora i umjetničkog direktora imenuje umjetnik ’’visoke reputacije ili stručnjak u kulturi visoke reputacije’’; za poslovnog direktora imenuje ’’afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti’’. U Zakonu o kulturi definisan je pojam umjetnika, ali ne i ’’umjetnika visoke reputacije’’; stručnjaka u kulturi ali ne i ’’stručnjaka visoke reputacije’’, pa nije jasno koji su kriterijumi da bi neko lice bilo umjetnik visoke reputacije.

Zakon o radu, koji se primjenjuje na ostale kategorije zaposlenih, navodi da akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji utvrđuje posebne uslove za zasnivanje radnog odnosa (kompetencije, znanje, vještine i radno iskustvo, kvalifikacija nivoa obrazovanja, odnosno stručna kvalifikacija u rasponu od najviše dva nivoa obrazovanja, odnosno stručne kvalifikacije). Analizom Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Narodnog muzeja propisani su uslovi za sve kategorije – opis poslova i zadataka, potrebna stručna sprema, potrebno radno iskustvo, posebni uslovi – od rukovodećih pozicija do radnika na održavanju čistoće.

Da li uslovi garantuju zapošljavanje onih kandidata i kandidatkinja, koji posjeduju profesionalno iskustvo, i znanja, vještine i sposobnosti neophodne za obavljanje poslova na datom radnom mjestu?

OBJAŠNJENJE:

Uslovi za zapošljavanje su relativno niski, naročito za rukovodeće pozicije. Na primjer, za direktora Narodnog muzeja (opis posla: rukovodi radom Narodnog muzeja), propisan je samo jedan uslov:

  • Afirmisani stručnjak ili stvaralac iz oblasti koje su od značaja za razvoj muzejske djelatnosti.

U ovom slučaju nema definisanog stepena kvalifikacije visokog obrazovanja, struke, položenog stručnog ispita za rad u muzejskoj djelatnosti, godina radnog iskustva u muzejskoj djelatnosti I tako dalje. Sa druge strane, u istom Pravilniku detaljno su propisani uslovi i opis poslova za pomoćnika direktora u istom muzeju:

  • Kvalifikacija visokog obrazovanja, podnivo VII/1 u obimu od 240 CSPK-a, struka: istorija umjetnosti, etnologija, arheologija, istorija, konzervacija, restauracija ili druga odgovarajuća struka umjetničkog ili tehničkog smjea; položen stručni ispit za rad u muzejskoj djelatnosti; pet godina radnog iskustva u muzejskoj djelatnosti.

Da li procedura zapošljavanja podrazumijeva obaveznu provjeru sposobnosti?

NAPOMENA: Provjera sposobnosti podrazumijeva organizovano testiranje i sl, odnosno postupak koji se ne svodi na provjeru ispunjavanja uslova oglasa ili konkursa?

OBJAŠNJENJE:

Zakon o kulturi i posebni zakoni u oblasti ne predviđaju obaveznu provjeru sposobnosti prilikom imenovanja direktora u ustanovama kulture/ javnim ustanovama. Na taj način, obavezna provjera sposobnosti nije eksplicitno propisana zakonom i ostavljeno je diskreciono pravo pojedinačnim ustanovama kulture, ili u slučaju javnih ustanova Vladi, da odlučuju o kvalifikovanosti kandidata.

Zakoni ne regulišu procedure zapošljavanja ostalih kategorija zaposlenih, pa se primjenjuju podzakonski akti pojedinačnih ustanova. Tako je na primjer, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Crnogorskom narodnom pozorištu propisano da se prije donošenja odluke o izboru kandidata za prijem na određeno radno mjesto, kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, vrši provjera stručnih i drugih sposobnosti prijavljenog kandidata na javni oglas.

Provjeru vrši komisija sastavljena od najmanje 3 člana koje imenuje direktor, i koji imaju najmanje jednak nivo stručne kvalifikacije kao i kandidat čije se stručne sposobnosti provjeravaju. Provjera se obavlja putem testiranja i vođenjem razgovora stručnog karaktera. Za određena radna mjesta koja zahtijevaju posebnu stručnost i znanje, poslodavac može vršiti obuku kandidata, koji su obavezni da je prođu sa pozitivnom ocjenom.

Od svih javnih ustanova kulture na nacionalnom nivou, samo Nacionalna biblioteka Đurđe Crnojević ima Odluku o sprovođenju procedure prilikom zapošljavanja u biblioteci. Odluka detaljnije reguliše postupak prilikom zapošljavanja lica, ali ipak ostavlja prevelik prostor za diskreciono odlučivanje direktora biblioteke. Uvidom u odluku može se zaključiti da direktor  samostalno odlučuje kojeg će kandidata pozvati na razgovor, može (ali ne mora) organizovati provjeru znanja, nema obavezu organizovanja provjere znanja od strane nezavisne komisije, i u konačnom samostalno donosi odluku o izboru kandidata.

Da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisija za provjere sposobnosti?

*Ne, komisije za provjeru sposobnosti mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama na konkursu ili oglasu/ Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za provjeru sposobnosti ne mogu učestvovati političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama.

OBJAŠNJENJE:

Zakoni u oblasti kulture, kao ni statuti, pravilinici i drugi akti javnih ustanova kulture ne sadrže odredbe koje se tiču komisija za provjeru sposobnosti kao ni njihovih obaveze u pogledu sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisija za provjeru sposobnosti.

Ipak, opšta načela Zakona o upravnom postupku detaljno uređuju potrebu da se iz odlučivanja izuzmu ovlašćena službena lica koja su sa strankom u srodstvu, sa propisanim stepenima srodstva, kao i u ostalim slučajevima, kao što je na primjer povezanost sa strankom kroz upravni postupak, interesni, ugovorni ili drugi odnos po osnovu kojeg se ostvaruje naknada i slično.

Da li je način rada komisije za provjeru sposobnosti regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja?

*Ne, rad komisije za provjeru sposobnosti nije regulisan u pogledu zaduženja svih članova, trajanja testiranja, sprovođenja intervjua i sl. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neki aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, poput obaveze da se svim kandidatima/-kinjama postavljaju ista pitanja na intervjuu. Ali pravni okvir i dalje ostavlja prostor za improvizacije.
***Da, svi važni aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, uz nužan nivo fleksibilnosti (primjera radi, sloboda u postavljanju potpitanja na intervjuu i sl).

OBJAŠNJENJE:

Rad Komisije nije uređen Zakonom (o kulturi i radu), tako da je ovo pitanje ostavljeno javnim ustanovama kulture i njihovom odlučivanju. Uredba o kriterijumima i bližem načinu sprovođenja provjere znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina za rad u državnim organima ne odnosi se na javne ustanove.

Takođe, na ranije navedenom slučaju Nacionalne biblioteke Đurđe Crnojević može se vidjeti da rad komisije nije utvrđen na pravno predvidiv način, već da njeno angažovanje zavisi od odluke direktora biblioteke.

Da li je ocjenjivanje od strane komisija za provjeru sposobnosti regulisano na način da se utvrđeni jasni kriterijimi i mjerila za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija kandidata/-kinja?

*Ne, ne postoje mjerila i kriterijumi za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija, koje su predmet provjere. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.

OBJAŠNJENJE:  

Zakonom o kulturi ni Zakonom o radu nije propisano ocjenjivanje kandidata. Takođe, ni pojedinačnim aktima javnih ustanova kulture nisu propisani su bliži kriterijumi i način ocjenjivanja na osnovu odgovorajućeg broja bodova po osnovu stučnih i radnih kvaliteta kandidata, rezultata provjere sposobnosti i prosječne ocjene studiranja.

Da li provjera sposobnosti omogućava izradu pisanih testova pod šifrom?

*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično (primjera radi, teorijski dio testa se izrađuje pod šifrom a praktični ne)

OBJAŠNJENJE:

Testovi za provjeru sposobnosti kandidata nisu regulisani Zakonom o kulturi kao ni posebnim zakonima, niti posebnim aktima javne ustanove.

Da li je udio intervjua u ukupnom zbiru poena sveden na nivo u kojem ne može da ima odlučujuću ulogu u ukupnom rangu kandidata/-kinje?

*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično, udio intervjua varira u zavisnosti od pozicije/zvanja u koje se kandidat/-kinja biraju.

OBJAŠNJENJE:

Način ocjenjivanja kandidata na javnom konkursu od strane komisije nije regulisan na način koji bi jasno definisao udio bodova ostvarenih tokom provjere znanja usmenim putem u odnosu na testiranje pisanim putem.

Da li pravni okvir garantuje transparentno izvještavanje o postupcima provjere sposobnosti, na način da zainteresovana javnost i protivkandidati/-kinje mogu ostvariti uvid u zadatke i pitanja koja su bila predmet provjere?

*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, moguće je izvršiti uvid u testove koji su rađeni pod šifrom, ali ne i u cjelokupnu dokumentaciju i zapisnike o intervjuu.
***Da, moguće je izvršiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju, uključujući i zapisnike o intervjuu.

OBJAŠNJENJE:

Pravni okvir u oblasti kulture ne definiše bliže način uvida u testove i provjeru znanja prilikom izbora direktora ustanove kulture ili ostalih zaposlenih u javnim ustanovama kulture. Ipak, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama koji omogućava pristup dokumentaciji u posjedu organa vlasti, kandidati mogu izvršiti uvid u dokumentaciju i ispunjenost uslova protivkandidata.

Da li rezultat provjere sposobnosti i ocjene uslova za dato radno mjesto odlučujuće utiče na odluku o zapošljavanju? Ovo podrazumijeva da se prvorangirani kandidat/-kinja bira na radno mjesto.

*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, provjera sposobnosti rezultira rang listom, ali rukovodioci ili tijelo nadležno za odlučivanje imaju diskrecionu moć da zaposle bilo koga sa te liste.

OBJAŠNJENJE:

Prethodna provjera sposobnosti u javnim ustanovama kulture nije regulisana na način da predviđa obavezu izbora najboljeg kandidata.

Da li se rukovodni kadar bira na period koji se ne poklapa sa izbornim ciklusom, u mandatu od četiri godine?

OBJAŠNJENJE:

Zakonom o kulturi je definisano da mandat direktora ustanove, umjetničkog direktora ustanove, kao i predsjednika i članova savjeta ustanove traje četiri godine.

Da li određivanje vršilaca dužnosti sprječava da se bez prethodne provjere sposobnosti na pozicije dovedu osobe spolja, bez prethodnog iskustva u organu, ustanovi, agenciji i sl?

*Djelimično. Primjera radi, propisuje se da se po pravilu vršiocu dužnosti imenuju iz reda već zaposlenih u datom organu, ustanovi, agenciji, iako su dozvoljeni izuzeci.

OBJAŠNJENJE:

Zakon o kulturi, kao ni posebni zakoni u ovoj oblasti, ne predviđaju određivanje vršilaca dužnosti.

Da li kandidati/-kinje koji smatraju da su im povrijeđena prava, mogu da potraže njihovu zaštitu ulaganjem žalbe ili pokretanjem spora?

*Djelimično, primjera radi, samo u određenim slučajevima.

OBJAŠNJENJE:

Zakon o kulturi ne spominje zaštitu prava kandidata/kinja u toku sprovođenja postupka imenovanja direktora ustanova kulture/ javnih ustanova. Sa druge strane, Zakon o radu, koji se shodno primjenjuje, propisuje da lica koja traže zapolsenje imaju pravo da u slučaju zabranjenih ponašanja definisanih posebnim odredbama Zakona pokrenu postupak pred nadležnim sudom.

Preciznije, riječ je o članovima Zakona o radu koji propisuju zabranu diskriminacije lica koja traže zaposlenje, neposrednu i posrednu diskriminaciju, diskriminaciju po više osnova, uznemiravanje i seksualno zlostavljanje, zabranu diskriminacije u odnosu na profesionalne sisteme socijalnog osiguranja, zabranu diskriminacije u odnosu na stručno osposobljavanje i usavršavanje, zabranu diskriminacije u odnosu na članstvo u organizacijama zaposlenih i poslodavaca, zlostavljanje na radnom mjestu (mobing).

U slučaju da postoji drugostepeno tijelo za žalbe, da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu tih tijela?

*Ne, komisije za žalbe mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama na konkursu ili oglasu.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za žalbe ne mogu učestvovati političke ličnosti dok su članovi povezani sa kandidatima/-kinjama dužni da se izuzmu.

OBJAŠNJENJE: Nije primjenjivo. Mogućnost podnošenja žalbe nije predviđena Zakonom o kulturi kao ni posebnim zakonima u oblasti.

Da li je način rada tijela za žalbe regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja? 

Napomena: provjeriti Poslovnik o radu Komisije za žalbe, i načela rada u Zakonu.

OBJAŠNJENJE: Nije primjenjivo. Zakon ne reguliše način rada tijela za žalbe, niti spominje isto.

Da li upravni i sporovi pred osnovnim sudovima imaju prioritet u radu ukoliko je riječ o povredi prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru?

OBJAŠNJENJE:

Iako Zakon o parničnom postupku propisuje da u postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek da obrati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova, u praksi ovi sporovi traju dugo. Nema specijalizovanog suda ili sudskih odjeljenja za radne sporove, na šta je naročito upozoravala Unija slobodnih sindikata.

Da li je trajanje drugostepenih postupaka i sporova zbog povreda prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru dovoljno kratko da omogući efikasnu zaštitu prava?

*Ne, trajanje upravnog postupka je znatno duže od 30 dana a spora od dva mjeseca.
**Djelimično, postupci traju između 30 i 60 dana, a sporovi između 2 i 6 mjeseci.
***Da. Postupci su kraći od 30 dana a sporovi od 2 mjeseca.

OBJAŠNJENJE:

Prosječno trajanje sporova pred osnovnim sudovima, koji su nadležni za radne sporove, u 2020. bilo je 158 dana.

Da li inspekcijski nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima funkcioniše na predvidiv način (zna se koja je inspekcija nadležna) i učinkovit način?

OBJAŠNJENJE:  

Zakon o kulturi uopšte ne reguliše inspekcijski nadzor nad zapošljavanjem, ali Zakon o radu predviđa da inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i drugih propisa o radu, kolektivnih ugovora i ugovora o radu kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih – vrši inspekcija rada.

Kada je riječ o inspekcijskim pregledima, njih je Inspekcija rada u oblasti ’’umjetnosti’’ u 2021. godini sprovela 330, što čini svega 2,90% ukupnog broja sprovedenih nadzora. Dodatno, iz izvještaja Uprave za inspekcijske poslove nije moguće provjeriti da li su prilikom sprovođenja nadzora utvrđene nepravilnosti.

Idi na vrh