Da li procedure donošenja akta o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji podrazumijevaju sprovođenje prethodnih analiza i stručna mišljenja?
OBJAŠNJENJE:
Zakoni u ovoj oblasti, ali ni podzakonski akti, ne prepoznaju obavezu analize prije usvajanja pravilnika.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je da zdravstvena ustanova, odnosno Odbor direktora, donosi statut i druge opšte akte. Na statut i akt o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta zdravstvene ustanove čiji je osnivač država, odnosno opština, saglasnost daje Ministarstvo, odnosno nadležni organ opštine. Analizom Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Doma zdravlja Podgorica nije utvrđeno da je prilikom sačinjavanja izvršena prethodna analiza.
Da li agencija, ustanova ili organ ima sačinjen i objavljen kadrovski plan kao osnovu za zapošljavanja u datoj kalendarskoj godini?
OBJAŠNJENJE:
Zdravstvene ustanove (ambulante, laboratorije, apoteke, ustanove za zdravstvenu njegu, poliklinike, domovi zdravlja, bolnice, zavodi, prirodna lječilišta, klinike, kliničko-bolnički centri, klinički centri, institut Zdravstvena ustanova Apoteke Crne Gore ’’Montefarm’’) – ne sačinjavanju kadrovske planove.
Zakonom o državnim službenicima i namještenicima i Uredbom o sadržaju, postupku i načinu pripreme i izmjene Kadrovskog plana obuhvaćeni su organi državne uprave i službe Vlade, ali ne i zdravstvene ustanove.
Iako pojedinačne zdravstvene ustanove nemaju obavezu usvajanja kadrovskog plana, na način na koji je to predviđeno za državne organe, prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti država, u sprovođenju zdravstvene politike, donosi plan razvoja kadrova u oblasti zdravstva. Dostupan je zastarjeli ’’Master plan razvoja zdravstva Crne Gore 2015-2020’’, koji definiše prioritetne oblasti očuvanja i unapređenja zdravlja, prioritetne oblasti organizacije i funkcionisanja sistema zdravstva – obuhvata organizaciju i funkcionisanje sistema zdravstvene zaštite, ljudske resurse u zdravstvu, upravljanje u sistemu zdravstva i tako dalje. Međutim, ne postoje pojedinačni kadrovski planovi koje zdravstvene ustanove sačinjavaju na godišnjem nivou, kao što je, primjera radi, slučaj u Srbiji.
Specijalizacije:
Iako se kadrovski plan ne sačinjava u zdravstvenim ustanovama, u slučajevima specijalizacija (stručno usavršavanje zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika), Ministarstvo zdravlja je, shodno članu 104 Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dužno da do 30. novembra tekuće za narednu godinu sačinjava godišnji plan specijalizacija i užih specijalizacija. Planom se utvrđuje broj specijalizacija, odnosno užih specijalizacija, po oblastima zdravstvene zaštite, odnosno granama medicine, stomatologije i farmacije. Ipak, ovi planovi nisu dostupni na sajtu Ministarstva zdravlja kao ni kroz slobodan pristup informacijama, pa nije moguće utvrditi da li sadrže potencijalnu analizu stanja.
Da li postoje sačinjeni planovi integriteta koji odgovaraju na rizike od korupcije prilikom zapošljavanja?
NAPOMENA: Analizirati tri javno dostupna plana integriteta.
OBJAŠNJENJE:
Iako analizirani planovi integriteta zdravstvenih institucija u Crnoj Gori (plan integriteta Montefarma, Doma zdravlja Podgorica, Opšte bolnice Bar) uključuju kadrovsku politiku kao jednu od rizičnih oblasti, ne prepoznaju svi eksplicitno rizik od korupcije, političkog ili drugog neprimjerenog uticaja prilikom zapošljavanja. Tako planovi integriteta Doma zdravlja Podgorice i Opšte bolnice Bar ne prepoznaju rizik od korupcije, političkog i drugog uticaja prilikom zapošljavanja u ovim zdravstvenim ustanovama, dok plan integriteta Montefarma prepoznaje rizik ’’nedovoljna transparentnost trošenja sredstava i zapošljavanja u toku izborne kampanje’’.
Specijalizacije:
Od tri analizirana plana integriteta, samo plan integriteta Doma zdravlja Podgorice prepoznaje rizik ’’netransparentnost u postupku odobravanja i obavljanja specijalizacija’’, kao i ’’kršenje postupka po kome se vrši izbor između prijavljenih kandidata’’. Kao predložena mjera definisano je ’’sprovođenje redovnih kontrola odobrenih specijalizacija’’.
Da li zapošljavanje na svim pozicijama u organu, ustanovi, agenciji i sl. podrazumijeva prethodno sprovođenje javnog konkursa ili oglasa?
OBJAŠNJENJE:
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, predviđeno je prethodno sprovođenje javnog konkursa u slučajevima zapošljavanja na pojedinim rukovodećim pozicijama u zdravstvenim ustanovama, kao i u slučaju dodjela specijalizacija. Shodno Zakonu, javni konkurs je propisan za sljedeće pozicije: direktora Kliničkog Centra Crne Gore i Instituta za javno zdravlje, direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač opština. Izbor zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika kojima se odobrava specijalizacija takođe se vrši na osnovu javnog konkursa, koji objavljuje zdravstvena ustanova uz prethodno pribavljenu saglasnost Ministarstva.
Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne reguliše pitanje javnog oglasa i konkursa za zapošljavanje na svim nivoima u javnim ustanovama (već samo za kategorije navedene iznad), jer se na prava i obaveze i odgovornosti zaposlenih u zdravstvenim ustanovama primjenjuju opšti propisi o radu.
Ipak, pojedinačnim podzakonskim aktima, pojedine zdravstvene ustanove su detaljnije uredile procedure za sprovođenje postupka zasnivanja radnog odnosa. Tako je Klinički centar Crne Gore, Internom procedurom za sprovođenje postupka zasnivanja radnog odnosa propisao sprovođenje javnog oglasa, dok je Institut za javno zdravlje Pravilnikom o proceduri zapošljavanja, obliku i načinu provjere sposobnosti takođe propisao postupak zapošljavanja na osnovu javnog konkursa. Ipak, iz navedenih akata nije jasno da li se postupak javnog oglasa sprovodi na svim pozicijama u ovim ustanovama.
Specijalizacije:
Kada je riječ o specijalizacijama, Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propisano je obavezno raspisivanje javnog konkursa.
Da li je regulisano trajanje javnog konkursa ili oglasa na način da ostavi dovoljno vremena kandidatima i kandidatkinjama za prijavu?
*Ne, nema javnog konkursa, ili prijave traju manje od 5 dana.
**Djelimično: prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju do 5 do 10 dana.
***Da, prijave na oglas ili konkurs su moguće u trajanju dužem od 10 dana.
Objašnjenje:
Iako Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje sprovođenje javnog konkursa za rukovodeće pozicije u zdravstvenim ustanovama, nije propisano trajanje konkursa kao ni podzakonskim aktima pojedinačnih ustanova. Internim aktima Kliničkog centra i Instituta za javno zdravlje, propisano da javni oglas traje minimum 8 radnih dana, međutim, ne posjeduju sve zdravstvene ustanove slične akte kojima bi propisali ovaj rok.
Zakonom o radu je definisano da u slučaju oglašavanja slobodnog radnog mjesta u privrednom društvu, javnoj ustanovi i drugoj javnoj službi, čiji je osnivač i većinski vlasnik država javni oglas ne može da traje kraće od tri dana. Na sajtu Zavoda vidljivi su konkursi čiji je rok 3 dana (Patronažna sestra tehničar u jedinici za patronažu u JZU Dom zdravlja Pljevlja), ali i duže – 15 dana (Viši/a savjetnik/ca III – za poslove u kući zdravlja, Glavni grad Podgorica, Sekretarijat za socijalno staranje).
Specijalizacije:
Ni Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kao ni Pravilnik o kriterijumima i postupka za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi, nisu propisali rok trajanja javnog konkursa.
Da li su uslovi za sve kategorije radnih mjesta definisani na jasan i predvidiv način u relevantnom pravnom okviru?
OBJAŠNJENJE:
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti nisu propisani uslovi ni za one kategorije za koje zakon propisuje raspisivanje javnog oglasa – direktor Instituta za javno zdravlje i Kliničkog centra Crne Gore, i direktori ostalih zdravstvenih institucija. Uslovi nisu propisani ni pojedinačnim podzakonskim aktima kao što su statuti, već je propisivanje uslova izvršeno aktima o sistematizaciji ustanova.
Analizirani pravilnici (Dom zdravlja Podgorica, Dom zdravlja Bar, Institut za javno zdravlje) pokazuju da su uslovi za sva radna mjesta propisani ovim aktima. Međutim, pojedini Pravilnici o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji nisu dostupni na sajtovima zdravstvenih ustanova – kao što je slučaj sa Opštom bolnicom Bar.
Da li uslovi garantuju zapošljavanje onih kandidata i kandidatkinja, koji posjeduju profesionalno iskustvo, i znanja, vještine i sposobnosti neophodne za obavljanje poslova na datom radnom mjestu?
OBJAŠNJENJE:
Relevantni zakonski okvir uopšte ne propisuje uslove za zasnivanje radnog odnosa, već je to u potpunosti prepušteno pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, što znači da su uslovi lako promjenjivi. Uslovi propisani pravilnicima razlikuju se od jedne do druge zdravstvene ustanove i često su relativno niski, naročito za rukovodeće pozicije. Na primjer, za direktora Doma zdravlja Bar, propisan je jedini uslov u pogledu obrazovanja (Fakultet medicinske, pravne ili ekonomske struke VII-1 ili VII-2 stepen), dok godine iskustva i ostali uslovi za zapošljavanje uopšte nisu definisani. Na drugoj strani, Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Doma zdravlja Podgorica ima nešto strože uslove za mjesto direktora, jer osim fakulteta iz oblasti medicine, zahtijeva i tri godine radnog iskustva.
Specijalizacije:
Kada je riječ o specijalizacijama, propisano je više uslova, kao što su uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom, uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija, dužina studiranja, poznavanje stranog jezika, naveden je i rezultat usmenog intervjua. Dodatno, rezultat usmenog intervjua ne igra odlučujuću ulogu u konačnom ishodu dodjele specijalizacije, imajući u vidu da iznosi do 15 bodova, kao i da postoje i drugi, gore navedeni, kriterijumi na osnovu kojih kandidat/kinja može ostvariti i po 50 bodova.
Da li procedura zapošljavanja podrazumijeva obaveznu provjeru sposobnosti?
NAPOMENA: Provjera sposobnosti podrazumijeva organizovano testiranje i sl, odnosno postupak koji se ne svodi na provjeru ispunjavanja uslova oglasa ili konkursa?
OBJAŠNJENJE:
Zakon o zdravstvenoj zaštiti, kao ni Zakon o radu koji se shodno primjenjuje, ne predviđaju obaveznu provjeru sposobnosti prilikom zapošljavanja u zdravstvenim ustanovama. Na taj način, obavezna provjera sposobnosti kao za državne službenike nije eksplicitno propisana zakonom i ostavljeno je diskreciono pravo pojedinačnim zdravstvenim ustanovama da odlučuju o kvalifikovanosti kandidata.
U Statutu Doma zdravlja Podgorica, propisano je da direktor Doma zdravlja vrši izbor lica u radni odnos i zaključuje sa njima ugovor o radu, ali nije propisano na koji način se vrši izbor, niti je to uređeno drugim aktima. Sa druge strane, Opšta bolnica Bar ima Pravilnik o oglašavanju za popunu slobodnih radnih mjesta, ali koji ne propisuje obavezu organizovanog testiranja za provjeru znanja,. Klinički centar Crne Gore je propisao proceduru pismene i usmene provjere sposobnosti, a Insitut za javno zdravlje ne, već direktor odlučuje na osnovu dostavljene dokumentacije – biografije kandidata i ima diskreciono pravo prilikom izbora kandidata.
Specijalizacije:
Izbor zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika kojima se odobrava specijalizacija vrši se na osnovu javnog konkursa, koji objavljuje zdravstvena ustanova uz prethodnu saglasnost Ministarstva. Kriterijumi za odobravanje specijalizacija, postupak po kome se vrši izbor između prijavljenih kandidata i prava i obaveze kandidata prema zdravstvenoj ustanovi u vezi sa odobrenom specijalizacijom, uređuju se dalje Pravilnikom o kriterijumima i postupku za odobravanje specijalizacija i pravima i obavezama kandidata kojima je odobrena specijalizacija prema zdravstvenoj ustanovi. Između ostalih kriterijuma, kao što su uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom, uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija, dužina studiranja, poznavanje stranog jezika, naveden je i rezultat usmenog intervjua. Međutim, rezultat usmenog intervjua ne igra odlučujuću ulogu u konačnom ishodu dodjele specijalizacije, imaći u vidu da iznosi do 15 bodova, kao i da postoje i drugi, gore navedeni, kriterijumi na osnovu kojih kandidat/kinja može ostvariti i po 50 bodova.
Ipak, Pravilnikom je propušteno utvrđivanje tačnog/ minimalnog roka prijavljivanja kandidata na javni konkurs, koji se objavljuje na internet stranici zdravstvene ustanove i u jednom štampanom mediju. Takođe, iz Pravilnika se ne može utvrditi da li je direktor ustanove dužan da specijalizaciju odbori prvorangiranom kandidatu/ prema redosljedu na rang listi u slučaju više specijalizacija.
Da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisija za provjere sposobnosti?
*Ne, komisije za provjeru sposobnosti mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama na konkursu ili oglasu/ Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za provjeru sposobnosti ne mogu učestvovati političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama.
OBJAŠNJENJE:
Opšta načela Zakona o upravnom postupku detaljno uređuju potrebu da se iz odlučivanja izuzmu ovlašćena službena lica koja su sa strankom u srodstvu, sa propisanim stepenima srodstva, kao i u ostalim slučajevima, kao što je na primjer povezanost sa strankom kroz upravni postupak, interesni, ugovorni ili drugi odnos po osnovu kojeg se ostvaruje naknada i slično.
Međutim, Zakon o zdravstvenom osiguranju, statuti (kao ni drugi akti, kao na primjer Pravilnik o oglašavanju slobodnih radnih mjesta u slučaju bolnice u Baru) ne sadrže odredbe koje se tiču komisija za provjeru sposobnosti kao ni njihovih obaveza u pogledu sprečavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisija za provjeru sposobnosti (ako uopšte postoje).
Specijalizacije:
Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnik o odobravanju specijalizacije ne sadrže odredbe sprečavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu komisije za provjeru sposobnosti prilikom dodjeljivanja specijalizacija.
Da li je način rada komisije za provjeru sposobnosti regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja?
*Ne, rad komisije za provjeru sposobnosti nije regulisan u pogledu zaduženja svih članova, trajanja testiranja, sprovođenja intervjua i sl. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
**Djelimično. Neki aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, poput obaveze da se svim kandidatima/-kinjama postavljaju ista pitanja na intervjuu. Ali pravni okvir i dalje ostavlja prostor za improvizacije.
***Da, svi važni aspekti rada komisija za provjeru sposobnosti su regulisani, uz nužan nivo fleksibilnosti (primjera radi, sloboda u postavljanju potpitanja na intervjuu i sl).
OBJAŠNJENJE:
Rad Komisije nije uređen Zakonom (o zdravstvenoj zaštiti i radu), tako da je ovo pitanje ostavljeno zdravstvenim ustanovama i njihovom odlučivanju.
Čak ni pojedinačnim aktima, kao što je Pravilnik o oglašavanju slobodnih radnih mjesta u Opštoj bolnici u Baru ovo pitanje nije detaljno definisano – propisano je da Komisija postavlja ista pitanja svim kandidatima, ali nije utvrđeno koji su tačno zadaci članova komisije, pitanja za usmeni intervju, vrijeme trajanja intervjua za svakog kandidata, kao i ostala tehnička pitanja.
Specijalizacije:
Kada je riječ o specijalizacijama, rad Komisije za odobravanje specijalizacija je detaljnije uređen. Pravilnikom je propisana njena struktura kao i zadaci: pregledanje dostavljenih prijava, sačinjavanje spiska kandidata koji su u roku dostavili sve dokaze. Propisano je da članovi Komisije svim kandidatima postavljaju ista pitanja, a zavisno od odgovora kandidata, mogu se postaviti i dodatna pitanja radi pojašnjenja odgovora. ”Usmeni intervju može da sadrži simulaciju problema koji se javlja u vezi sa potrebama i specifičnostima konkretne specijalizacije.” U slučaju simulacije problema, propisano je da se svakom kandidatu zadaje isti zadatak, odnosno problem za rješavanje.
Da li je ocjenjivanje od strane komisija za provjeru sposobnosti regulisano na način da se utvrđeni jasni kriterijimi i mjerila za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija kandidata/-kinja?
*Ne, ne postoje mjerila i kriterijumi za ocjenjivanje sposobnosti, znanja, vještina ili kompetencija, koje su predmet provjere. / Komisije za provjeru sposobnosti ne postoje.
OBJAŠNJENJE:
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti kao ni Zakonom o radu nije propisano ocjenjivanje kandidata, dok je utvrđena različita praksa uređenja ovog pitanja od strane različitih ustanova.
Tako recimo Pravilnik Opšte bolnice u Baru nije propisao jasne kriterijume i mjerila za ocjenjivanje sposobnosti, znanja i vještina, već članovi Komisije sami procjenjuju i dodjeljuju od 1-10 bodova. Sa druge strane, u slučaju Kliničkog centra, Odlukom o načinu bodovanja kriterijuma za izbor najboljeg kandidata za zasnivanje radnog odnosa definisani su kriterijumi za bodovanje uspjeha tokom školovanja, dužine studiranja, rezultata usmenog intervjua, pismenog testiranja, prethodnog radnog iskustva, stručnih i radnih kvaliteta, stručnih usavršavanja.
Specijalizacije:
U slučaju specijalizacija propisano je pet kriterijuma, kao i detaljno njihovo vrednovanje: za uspjeh na studijama izražen prosječnom ocjenom, za uspjeh iz predmeta iz oblasti za koju se odobrava specijalizacija, za dužinu studiranja, za poznavanje stranog jezika, za rezultat usmenog intervjua. Članovi Komisije su dužni da sačine pisani izvještaj o sprovedenom intervjuu za svakog od kandidata, a koji sadrži broj bodova.
Da li provjera sposobnosti omogućava izradu pisanih testova pod šifrom?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično (primjera radi, teorijski dio testa se izrađuje pod šifrom a praktični ne)
OBJAŠNJENJE:
Testovi za provjeru sposobnosti kandidata nisu regulisani Zakonom, kao ni podzakonskim aktima. Čak i onamo gdje je podzakonskim aktima (pravilnikom) regulisan postupak provjere (Opšta bolnica u Baru), definisana je samo provjera putem posebno strukturiranog usmenog intervjua. Dodatno, iako je Internom procedurom Kliničkog centra propisano sprovođenje pisanog testiranja, iz Odluke o načinu bodovanja kriterijuma za izbor najboljeg kandidata nije moguće utvrditi da se testovi izrađuju pod šifrom.
Specijalizacija:
Nema provjere sposobnosti pisanim testovima.
Da li je udio intervjua u ukupnom zbiru poena sveden na nivo u kojem ne može da ima odlučujuću ulogu u ukupnom rangu kandidata/-kinje?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično, udio intervjua varira u zavisnosti od pozicije/zvanja u koje se kandidat/-kinja biraju.
OBJAŠNJENJE:
Ovo pitanje nije regulisano Zakonom, a praksa je različita u zavisnosti od toga o kojoj zdravstvenoj ustanovi je riječ.
Prema Pravilniku Opšte bolnice u Baru, bodovi na intervjuu imaju odlučujuću (i jedinu) ulogu u ukupnom rangu kandidata/kinje, dok u slučaju Kliničkog centra intervju nosi svega 0-5 bodova i nema odlučujuću ulogu.
Ipak, ističe se slučaj Instituta za javno zdravlje, u kojem intervju i CV imaju odlučujuću ulogu. Naime, shodno Pravilniku o proceduri zapošljavanja Instituta, ’’direktor Instituta može, a i ne mora, u slučaju neodlučnosti pozvati sve ili samo neke kandidate, kako bi obavio sa njima usmeni intervju, i kako bi donio odluku o izboru kandidata. Direktor Instituta donosi odluku o izboru kandidata na osnovu dostavljene dokumentacije – CV-a i ima diskreciono pravo prilikom izbora kandidata.’’
Specijalizacija:
Bodovi ostvareni na intervjuu nemaju odlučujuću ulogu.
Da li pravni okvir garantuje transparentno izvještavanje o postupcima provjere sposobnosti, na način da zainteresovana javnost i protivkandidati/-kinje mogu ostvariti uvid u zadatke i pitanja koja su bila predmet provjere?
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, moguće je izvršiti uvid u testove koji su rađeni pod šifrom, ali ne i u cjelokupnu dokumentaciju i zapisnike o intervjuu.
***Da, moguće je izvršiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju, uključujući i zapisnike o intervjuu.
OBJAŠNJENJE:
Nije regulisano Zakonom, a praksa je različita u različitim zdravstvenim ustanovama.
U slučaju Opšte bolnice Bar, odluka o izboru kandidata se objavljuje na oglasnoj tabli bolnice, u slučaju Instituta za javno zdravlje odluka se dostavlja kandidatima, dok u slučaju Kliničkog centra nema podataka o obavještavanju kandidata. Ipak, nema podataka o mogućnosti uvida u dokumentaciju.
Ipak, u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama, koji omogućava pristup dokumentaciji u posjedu organa vlasti, kandidati mogu izvršiti uvid u dokumentaciju i ispunjenost uslova protivkandidata.
Specijalizacije:
Odluka o dodjeli specijalizacije se objavljuje na oglasnoj tabli zdravstvene ustanove i dostavlja svim kandidatima koji su se prijavili na javni konkurs, u roku od sedam dana od dana donošenja odluke. Kandidati koji su se prijavili na odobravanje specijalizacije, a koji nisu izabrani mogu da izvrše uvid u svoju i dokumentaciju kandidata kome je odobrena specijalizacija, u roku od 15 dana od dana prijema odluke iz stava 3 ovog člana.
Da li rezultat provjere sposobnosti i ocjene uslova za dato radno mjesto odlučujuće utiče na odluku o zapošljavanju? Ovo podrazumijeva da se prvorangirani kandidat/-kinja bira na radno mjesto.
*Ne/ nema provjere sposobnosti.
**Djelimično. Primjera radi, provjera sposobnosti rezultira rang listom, ali rukovodioci ili tijelo nadležno za odlučivanje imaju diskrecionu moć da zaposle bilo koga sa te liste.
OBJAŠNJENJE:
Nije regulisano Zakonom, analiza podzakonskih akata pokazuje da je odluka o izboru kandidata prepuštena na diskreciono odlučivanje direktoru ustanove.
U slučaju Instituta za javno zdravlje, direktor diskreciono donosi odluku o izboru kandidata, kao i u slučaju Kliničkog centra Crne Gore.
Specijalizacija:
Takođe nije propisano da se bira prvorangirani kandidat, već samo da odluku o odobravanju specijalizacije direktor zdravstvene ustanove donosi u roku od sedam dana od dana prijema rang liste kandidata. U pojedinim novinskim člancima problematizovano je to što su neki doktori medicine imali najviše bodova na konkursu, visok prosjek i druge potrebne kvalifikacije za dalja usavršavanje, nije značilo i da će dobiti specijalizaciju.
Da li se rukovodni kadar bira na period koji se ne poklapa sa izbornim ciklusom, u mandatu od četiri godine?
OBJAŠNJENJE:
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti definisano je da mandat članova odbora direktora zdravstvene ustanove čiji je osnivač država traje četiri godine. Direktor Kliničkog Centra i Instituta za javno zdravlje, kao i direktori zdravstvenih ustanova čiji je osnivač opština – imenuju se na period od četiri godine.
Da li određivanje vršilaca dužnosti sprječava da se bez prethodne provjere sposobnosti na pozicije dovedu osobe spolja, bez prethodnog iskustva u organu, ustanovi, agenciji i sl?
*Djelimično. Primjera radi, propisuje se da se po pravilu vršiocu dužnosti imenuju iz reda već zaposlenih u datom organu, ustanovi, agenciji, iako su dozvoljeni izuzeci.
OBJAŠNJENJE:
Ne, Zakon jedino navodi da u slučaju prestanka mandata direktoru zdravstvene ustanove, nadležni organ za imenovanje direktora može odrediti vršioca dužnosti do imenovanja direktora u skladu sa zakonom, a najduže do šest mjeseci.
Da li kandidati/-kinje koji smatraju da su im povrijeđena prava, mogu da potraže njihovu zaštitu ulaganjem žalbe ili pokretanjem spora?
*Djelimično, primjera radi, samo u određenim slučajevima.
OBJAŠNJENJE:
Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne spominje zaštitu prava kandidata/kinja u toku sprovođenja postupka zapošljavanja. Sa druge strane, Zakon o radu, koji se shodno primjenjuje, propisuje da lica koja traže zaposlenje imaju pravo da u slučaju zabranjenih ponašanja definisanih posebnim odredbama Zakona pokrenu postupak pred nadležnim sudom.
Preciznije, riječ je o članovima Zakona o radu koji propisuju zabranu diskriminacije lica koja traže zaposlenje, neposrednu i posrednu diskriminaciju, diskriminaciju po više osnova, uznemiravanje i seksualno zlostavljanje, zabranu diskriminacije u odnosu na profesionalne sisteme socijalnog osiguranja, zabranu diskriminacije u odnosu na stručno osposobljavanje i usavršavanje, zabranu diskriminacije u odnosu na članstvo u organizacijama zaposlenih i poslodavaca, zlostavljanje na radnom mjestu (mobing).
Specijalizacije:
Zakon o zdravstvenoj zaštiti propisuje da protiv odluke direktora o odobravanju specijalizacije zdravstveni radnik, odnosno zdravstveni saradnik, može izjaviti žalbu odboru direktora zdravstvene ustanove, odnosno Ministarstvu u zdravstvenim ustanovama u kojima direktor vrši funkciju odbora direktora, u roku od 15 dana od dana dostavljanja odluke.
U slučaju da postoji drugostepeno tijelo za žalbe, da li postoje odredbe sprječavanja sukoba interesa i neprimjerenih političkih uticaja u radu tih tijela?
*Ne, komisije za žalbe mogu uključiti političke ličnosti i lica povezana sa kandidatima/-kinjama na konkursu ili oglasu.
**Djelimično. Neke garancije protiv sukoba interesa i/ili neprimjerenih političkih uticaja postoje.
***Da. U komisijama za žalbe ne mogu učestvovati političke ličnosti dok su članovi povezani sa kandidatima/-kinjama dužni da se izuzmu.
OBJAŠNJENJE: Nije primjenjivo. Zakon o zdravstvenoj zaštiti je propisao da Odbor direktora zdravstvene ustanove odlučuje u drugom stepenu o pravima zaposlenih, u skladu sa ovim zakonom i propisima o radu, ali nije propisano da ovo tijelo odlučuje po žalbama kandidata.
Da li je način rada tijela za žalbe regulisan na pravno predvidiv način, da izbjegne improvizacije i nejednak tretman kandidata/-kinja?
Napomena: provjeriti Poslovnik o radu Komisije za žalbe, i načela rada u Zakonu.
OBJAŠNJENJE: Nije primjenjivo. Zakon ne reguliše način rada tijela za žalbe, niti spominje isto.
Da li upravni i sporovi pred osnovnim sudovima imaju prioritet u radu ukoliko je riječ o povredi prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru?
OBJAŠNJENJE:
Iako Zakon o parničnom postupku propisuje da u postupku u parnicama iz radnih odnosa, a naročito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek da obrati naročitu pažnju na potrebu hitnog rješavanja radnih sporova, u praksi ovi sporovi traju dugo. Nema specijalizovanog suda ili sudskih odjeljenja za radne sporove, na šta je naročito upozoravala Unija slobodnih sindikata.
Da li je trajanje drugostepenih postupaka i sporova zbog povreda prava prilikom zapošljavanja u javnom sektoru dovoljno kratko da omogući efikasnu zaštitu prava?
*Ne, trajanje upravnog postupka je znatno duže od 30 dana a spora od dva mjeseca.
**Djelimično, postupci traju između 30 i 60 dana, a sporovi između 2 i 6 mjeseci.
***Da. Postupci su kraći od 30 dana a sporovi od 2 mjeseca.
OBJAŠNJENJE:
Prosječno trajanje sporova pred osnovnim sudovima, koji su nadležni za radne sporove, u 2020. bilo je 158 dana.
Da li inspekcijski nadzor nad zapošljavanjem u javnim preduzećima funkcioniše na predvidiv način (zna se koja je inspekcija nadležna) i učinkovit način?
OBJAŠNJENJE:
Zakon o zdravstvenoj zaštiti ne reguliše inspekcijski nadzor nad zapošljavanjem, ali Zakon o radu predviđa da inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i drugih propisa o radu, kolektivnih ugovora i ugovora o radu kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih – vrši inspekcija rada.
Izvještaj Uprave za inspekcijske poslove za 2021. godinu pokazuje nizak procenat sprovedenih nadzora od strane Inspekcije rada u ustanovama zdravstvene i socijalne zaštite – 299 inspekcijskih pregleda, što je 2,63% svih ukupnih pregleda u toj godini.